Behija Salkić 2013/8/7
Tagovi: dinosauri   Nasutoceratops   biljojedi   Amerika  

Triceratops horridus (foto: Wikimedia Commons)Sigurna sam da svatko od vas ima svog najdražeg dinosaura. Imam naravno i ja, a radi se o velikom biljojedu koji se zove Triceratops. No, ovo neće biti priča o njemu niti o mojim najdražim dinosaurima, već o novo-otkrivenoj vrsti koja pripada istoj porodici kao i Triceratops. Možda će baš on biti tvoj novi najdraži dinosaur, stoga čitaj dalje da vidiš kakvog strašnog gmaza su pronašli znanstvenici!




Morana Mihaljević 2012/11/24
Tagovi: dinosauri   devon   sisavci   ordovicij   trijas   izumiranje   niša   ekološka   karbon   kreda   silur   jura   veliko   perm   kenozoik   paleocen   školjkaši   ramenonošci  

Udar meteorita (Izvor: Nasa)

U zadnjih 500 milijuna godina po našem planetu kročila su mnoga divna stvorenja, ali i sami znamo da ako danas krenemo u šetnju prirodom ili zaronimo u morske dubine nećemo naići na dinosaure, amonite, trilobite niti velike papratnjače. Gdje su svi oni nestali? Izumrli su.




Barbara Milutinović 2012/9/19
Tagovi: kukci   dinosauri   ekološka   niša   pterosauri   superman   let   šišmiši   ptice   zrak  

Superman (Izvor: Wikimedia Commons)I to se dogodilo.... Pojedine skupine životinja razvile su tijekom svoje evolucije sposobnost leta. Kakvi sretnici! Uvijek mi je bilo krivo što mi ljudi nismo razvili istu sposobnost, zamislite samo da možemo letjeti! Ali, što je, tu je. Hodamo na dvije noge, a letimo pomoću aviona i helikoptera. Uostalom, da ljudi mogu letjeti poput ptica, superman bi bio samo upola cool.

Ali, kako je uopće moguće da određene životinje imaju ovu superherojsku karakteristiku? Pogledajmo koje  to prilagodbe imaju životinje koje lete i zašto je uopće došlo do evolucije leta.




Igor Franić 2012/5/21
Tagovi: dinosauri   gmazovi   jura   trijas   kreda   mezozoik   gušteri  

Allosaurus (Gerhard Boeggemann)

Vrijeme teče u jednome smjeru, prema naprijed. No, kada bismo imali vremenski daljinski upravljač, mogli bismo zaustaviti vrijeme i pokrenuti ga u drugome smjeru, unazad. Sada ubrzajmo malo vrijeme unatrag i gledajmo kako prolaze minute, pa sati, dani i godine. Ubrzajmo još malo i evo nas, nalazimo se 150 milijuna godina prije našega doba.



Tagovi na: Google Technorati Flickr


Tražilica