Fosilizacija
Autor Morana Mihaljevi─ç 01.5.2012. ( 9332 pro─Źitano ) ─îlanci istog autora

Fosil amonita (Izvor: Wikimedia Commons)

Vjerojatno ste mnogo puta do sada ─Źuli za fosile. Fosili su ostaci nekad ┼żivu─çih organizama - biljaka, ┼żivotinja pa ─Źak i bakterija (sjetimo se stromatolita), a fosilizacija je proces koji omogu─çuje njihovo nastajanje. Oni su dokaz o postojanju drugog svijeta u davnoj prošlosti.




Ka┼żemo u davnoj prošlosti jer fosili nisu svi ostaci uginulih ┼żivotinja koje na─Ĺemo, npr., ku─çice od pu┼ża, kosti prvog ku─çnog ljubimca našeg susjeda i tako dalje...


 Što su to onda fosili i kako oni nastaju?

Do fosilizacije mo┼że do─çi na nekoliko na─Źina, ali je va┼żno napomenuti da fosili nastaju samo u posebnim uvjetima, te da zapravo i nisu tako ─Źesti. Znamo kako u prirodi energija i materija kru┼że; uginuli organizmi se razgra─Ĺuju, a ┼żivi organizmi koriste tako oslobo─Ĺene hranjive tvari za svoj metabolizam. Tako, na primjer, kada antilopa u Africi ugine, vrlo brzo ─çe se njome prehraniti netko drugi (saprofiti). Nakon ugibanja antilope, prvi preduvjet za nastanak njezinog fosila upravo je izbjegavanje njezinog razlaganja od strane drugih organizama. Ostaci antilopina tijela tako moraju biti što prije zašti─çeni od vanjskih utjecaja (strvinara, sunca, kiše). Naša antilopa mo┼żda i ne─çe imati mnogo sre─çe s fosilizacijom, jer najbolju zaštitu pru┼ża brzo zakapanje pijeskom, zemljom ili blatom na morskom dnu ili u koritu jezera i rijeke.

Zamislimo sad uginulu ribu koju je upravo zatrpao pijesak nanesen sna┼żnom morskom strujom. Kako vrijeme prolazi, sloj sedimenta koji prekriva njezin organizam postaje sve deblji i s vremenom potpuno o─Źvrsne i pretvori se u stijenu, a naša je riba ostala zarobljena u doti─Źnom sloju. Podzemne vode isperu originalne ostatke ribe (ukoliko ih bakterije ve─ç nisu razgradile) i unutar stijene ostane samo kalup, otisak originalnog ostatka. S vremenom kalup ispune kristali razli─Źitih minerala i naš fosil je gotov. Me─Ĺutim, taj fosil je zakopan duboko u slojevima zemlje i tek kasnije, nakon nekoliko milijuna godina, uslijed erozije ili uzdizanja tla (kada nastaju planine), fosili budu izlo┼żeni na površini te ih paleontolozi pronalaze i prou─Źavaju.

Vidimo, dakle, da fosili mogu biti samo otisci organizama, no ─Źesto paleontolozi nalaze i cijele kosti uginulih ┼żivotinja, pošto one zapravo naj─Źeš─çe i ostaju, nakon što se mekano tkivo organizma razgradilo. I kosti ─çe se tako─Ĺer jednom razgraditi, a koštano tkivo ─çe se postepeno zamijeniti mineralima.

Crte┼ż Fosila amonita (Izvor: Wikimedia Commons)Rekonstrukcija amonita (Izvor: Wikimedia Commons)

                     Fotografija lijevo: Fosil amonita, fotografija desno: rekonstrukcija fosila

Na fotografiji (lijevo) vidimo fosil jednog amonita. Amoniti su glavonošci koji su obitavali na Zemlji dosta dugo, od po─Źetka devona, do kraja krede, kada izumiru. Na osnovu prou─Źavanja unutrašnje i vanjske gra─Ĺe fosila, znanstvenici mogu zaklju─Źiti kako je ┼żivotinja otprilike izgledala (fotografija desno). Amoniti su bili veoma raznolika skupina ┼żivotinja, postojali su mali oblici, ali i izrazito veliki od 2 metra!

Fosili ponekad znaju biti tako dobro o─Źuvani da mo┼żemo razaznati pojedine strukture u detalje. Tako po rasporedu odre─Ĺenih kostiju mo┼żemo zaklju─Źiti je li ┼żivotinja npr. tr─Źala brzo ili i nije bila baš naro─Źito spretna. Po ostacima zubi raspoznajemo je li bila mesojed ili biljojed, predator ili strvinar. Tako je, na primjer, pronalazak fosila praptice (Archeopteryx) pokazao da su suvremene ptice nastale ni više ni manje nego od gmazova, to─Źnije od dinosaura.

Fosil praptice (Izvor: Wikimedia Commons)

Rekonstrukcija ┼żivota praptice (Izvor: Wikimedia Commons)

Praptica je unijela poprili─Źno uzbu─Ĺenje u znanstvene redove. ┼Żivjela je prije 145 milijuna godina u kasnoj juri i imala je karakteristike tipi─Źne za današnje gmazove (dugi rep, ─Źeljust sa zubima, tri prsta s kand┼żama), ali i tipi─Źne za ptice (perje). Archeopterix  se naziva „prijelaznim fosilom“ zato jer nadopunjava kariku u nastanku ptica iz gmazova.

Fosili su, vidimo, dokazi evolucije te su klju─Źni za naše razumijevanje biološke raznolikosti koja nas okru┼żuje.

Fosil amonita iz krede, otisak (Izvor: Wikimedia Commons)

      Fosil amonita iz krede, otisak

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: fosilizacija   fosil   saprofiti   praptica   amoniti  
Prethodni ─Źlanak Sljede─çi ─Źlanak Stranica pripremna za print Po┼íalji ─Źlanak prijatelju Napravi pdf od ─Źlanka


Ostali ─Źlanci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmun─Źi─ç s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi ro─Ĺak na obiteljskom stablu ─Źovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo ┼żivota!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili ┼żivotinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke ÔÇ×otkrileÔÇť sjemenku - Evolucija golosjemenja─Źa
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasni┼ítvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadr┼żaj u komentarima.
´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐

Tra┼żilica