Zašto su neki ljudi druge boje?
Autor Barbara Milutinović 01.12.2013. ( 10726 pročitano ) Članci istog autora

Ljudi različite boje kože (Izvor: pojedinačne fotografije sa Wikimedia commons)

„Ništa u biologiji nema smisla, osim u svjetlu evolucije“, rekao je poznati evolucijski biolog Theodosius Dobzhansky. Biološke pojave koje nas okružuju lakše ćemo razumjeti ako znamo u kojim uvjetima su one nastale, kako su evoluirale. Različita boja kože u ljudi itekako ima veze s evolucijom, pa pogledajmo zašto.



Od čega općenito potječe boja u živome svijetu? Sve što naše oko vidi kao boju, potječe od različitih pigmenata koji se u stanicama nalaze. Listovi biljaka su zeleni zbog velike koncentracije klorofila, mrkva je narančasta zbog karotena, a limun je žut zbog ksantofila. Tako i boja kože u ljudi ovisi uglavnom o koncentraciji pigmenta melanina.

Mrkve (Izvor: Wikimedia commons)

Boja ovih mrkvi potječe od različitih pigmenata u njihovim stanicama

Crno-bijeli svijet?

Svi ovi pigmenti koje smo nabrojali nisu tu da bi obojali svijet kako on ne bi bio samo crno – bijeli svijet. Oni obično obavljaju veoma važnu i zaštitnu ulogu u stanici. Pigmenti iz voća i povrća su odlični antioksidansi (uništavaju slobodne radikale, spojeve koji štetno djeluju na stanice i tkiva, a koji nastaju pri normalnim staničnim procesima ili unosom štetnih tvari u organizam npr. pesticida ili duhanskog dima). Bez pigmenta klorofila ne bi bilo fotosinteze, izuzetno važnog procesa na našem planetu. Tako i melanin ima veoma  važnu ulogu u stanicama kože, on ih štiti od štetnog utjecaja sunčevog zračenja.

Na koji način sunce šteti našim stanicama?

Sunce (Izvor: Wikimedia commons)

Ultraljubičaste zrake (UV) koje su sastavni dio spektra sunčevog zračenja, lome DNA u našim stanicama (u našim genima). Kratko i jasno. Stanica čija je DNA previše oštećena nije sposobna vršiti normalne funkcije i takve su stanice uvelike povezane sa razvojem melanoma, zloćudnog tumora kože. Neki ljudi kao da ne vjeruju znanstvenicima kada je riječ o štetnosti sunčevih zraka pa se tijekom ljeta prže na najgorem suncu.

Opekline (Izvor: Wikimedia commons)

Moramo razumjeti, naš organizam posjeduje mehanizme popravka ovakvih oštećenja (jer, sunčevo je zračenje i izuzetno važno za naše zdravlje), ali granica ipak postoji do koje se ta oštećenja mogu učinkovito popraviti.

Ruka nakon izlaganja suncu (Izvor: Wikimedia commons)

Upravo zbog zaštitne funkcije melanina pocrnimo kada se sunčamo na plaži, on spriječava štetan utjecaj sunčevog zračenja tako što blokira sunčeve zrake (fotografija lijevo: dio ruke potamnjele na suncu sa svjetlijim dijelom koji je bio zaštićen majicom). Ukoliko je izlaganje prekomjerno, melanin se ne uspije stvoriti u dovoljnoj količini što može dovesti do opasnih opeklina (fotografija desno).

A gdje je evolucija?

Dobro, zašto onda neki ljudi imaju manje, a neki više melanina u koži (obično kažemo da imaju bijelu ili crnu boju kože)? Tamnija boja kože očigledno sadrži puno veću koncentraciju melanina, a što ga više imamo, više smo zaštićeni od sunčevog zračenja.

Sjetimo se da su ljudi kao vrsta nastali u Africi (više o evoluciji čovjeka pročitajte ovdje). U Africi je veoma vruće (općenito područja na ekvatoru primaju puno više sunčevog (UV) zračenja nego polovi Zemlje), dakle, sasvim je logično da ljudi koji žive u Africi imaju tamniju boju kože, jer će ih takva koža zaštititi od štetnog UV zračenja, zar ne? Međutim, zašto onda jednostavno svi ne bismo imali puno melanina u koži? Kako je došlo do toga da, na primjer Europljani, imaju svjetliju boju kože i zašto je ta koža sve svjetlija kako idemo prema polovima?

 Confused

Tajna veza između sunca i vitamina D

Vitamin D ima veoma važnu ulogu u organizmu, odgovoran je za zdravlje kostiju i za aktivaciju imuniteta, on nam pomaže u borbi protiv različitih uzročnika bolesti.  U organizam ga možemo unijeti samo rijetkim namirnicama (losos, tuna, jaje, gljive), a nećete vjerovati, možemo ga i sami proizvesti, i to prilikom izlaganja suncu! Ukoliko naša koža primi određenu količinu sunčevog zračenja, u organizmu se počinje proizvoditi vitamin D. Izlaganje suncu je, vidimo, i veoma korisno, a znanstvenici danas smatraju da je upravo sunce odgovorno za postojeće razlike u koncentraciji melanina kod ljudi.

Jakost sunčevog zračenja na našem planetu (Izvor: Wikimedia commons)

Prikaz jakosti sunčevog zračenja kojeg primaju određeni dijelovi Zemlje. Jakost je prikazana bojama tako da ljubičasta boja označava najslabije, a crvena najjače izložena područja

Kako su se ljudi selili iz Afrike i istraživali nova područja u potrazi za hranom, našli su se u podneblju gdje sunčevo zračenje nije bilo tako intenzivno. Tamna boja kože više nije bila od koristi jer je previše blokirala sunčeve zrake i takvi pojedinci nisu mogli proizvesti dovoljnu količinu vitamina D (mali podsjetnik – u ono vrijeme nismo mogli samo odšetati u trgovinu po losos ili gljive ;) ). Tako su iz generacije u generaciju pojedinci sa svjetlijom bojom kože prevladali na takvim područijma, dok su na područjima s većim intenzitetom sunčevog zračenja prevladali ljudi crne boje kože. Svatko odlično prilagođen na svoj okoliš, kako to u evoluciji obično biva.

SadTužna činjenica: Još u drugoj polovini prošlog stoljeća ljudi crne boje kože nisu imali ista prava kao ljudi bijele boje kože i tretirani su kao robovi, kao vlasništvo. Samo zbog svoje boje kože smatrani su manje vrijednima! Takav stav, o postojanju viših ili nižih rasa(*) ljudi, zove se rasizam.

Pitamo se zašto?? Pa biološke osnove za rasizam jednostavno nema!

Svi su ljudi jednaki (Izvor: Wikimedia commons)

______________________________________

*Izraz „rasa“ danas se upotrebljava u antropologiji i sociologiji kako bi se ljude svrstalo u određene grupe prema vanjskim obilježjima i kulturološkim karakteristikama. Biološki gledano, rase ne postoje jer su razlike u genima između rasa vrlo male. Svi ljudi pripadaju samo jednoj vrsti, Homo sapiens

Ocjena: 9.00 (6 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: evolucija   rak   kože   vitamin   melanin   rase   melanom   crnci   bijelci   D  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka


Ostali članci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmunčić s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi rođak na obiteljskom stablu čovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo života!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili životinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke „otkrile“ sjemenku - Evolucija golosjemenjača
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica