Kad pomisliš na ovaj prastari kontinent, koja ti prva misao padne napamet? Jesu li to gorile s maglovitih planina, slonovi u krdima koji se kupaju u rijeci, egipatski faraoni, afričke tržnice prepune ljudi, Niagarini slapovi ili možda gladni trbušćići afričke djece? Već s prvih nekoliko asocijacija možeš zaključiti o kakvom se fascinantnom kontinentu radi. Zasuči rukave i otputuj s nama u dalek, mističan i prekrasan divlji svijet Afrike.

Afrika je drugi kontinent po veličini (znaš li koji je prvi?). Na karti svijeta ga možeš pronaći „ispod“ Europe, od koje je dijeli Sredozemno more. Jednostavno rečeno, Afrika je ogromna, čini čak 6 posto ukupne površine Zemlje! S više od 50 država i brojnim narodima, od kojih je posebno poznata po svojim plemenskim zajednicama, drugi je kontinent po broju stanovnika.

No više od svojih ljudskih stanovnika, možda najsnažnija asocijacija većine ljudi na Afriku njezina su poznata nepregledna prostranstva ispunjena divljim životinjama. Najpoznatija od ovih staništa zasigurno su afričke tropske kišne šume i velike travnate površine s obiljem slobodnih životinja, savane. Sigurno si barem jednom pogledala/o neki od dokumentaraca koji opisuju živi svijet Afrike. Možeš li se sjetiti nekoliko životinja i biljaka koje takvi filmovi prikazuju? Ako ti zatreba pomoć, slijedi ovaj link i pogledaj sjajan dokumentarac britanske TV postaje BBC – Divlja Afrika.

Mi ćemo spomenuti nama omiljene vrste koje se mogu pronaći na afričkim savanama. Uvijek oprezne i pod okriljem svojih krda, savanama ponosno trče antilope, gnui, zebre i drugi biljojedi. Iz prikrajka ih motre svakako napoznatiji afrički grabežljivci – lavovi, leopardi i gepardi (ako si ovdje pomislila/o i na tigrove, imaj na umu da oni ne žive u Africi, već u Aziji).

Gužvi na afričkim savanama doprinose i poznate smijalice životinjskog svijeta – hijene (poslušaj kako zvuči njihovo histerično smijanje u videu koji smo izdvojili), krda slonova koji gotovo nevjerojatnom inteligencijom i suradnjom štite svoje mlade (jedan od takvih primjera pogledaj ovdje), visoke žirafe koje se čine kao da ih ništa na ovome svijetu, osim eventualno ukusnog travnatog ručka, previše ne zanima te prekrasni afrički nosorozi (tužna priča zaprepastila nas je ove godine kada smo saznali da je afrički crni nosorog izumro jer su ljudi izlovili i posljednju živuću jedinku).

Zavirimo li malo podalje od travnatih površina, zaći ćemo u nepregledne tropske šume kojima ponosno vladaju (ili barem tako misle) naši najbliži evolucijski srodnici – majmuni. Broj vrsta majmuna koji žive u Africi veoma je velik no zasigurno si čula/o za neke od najpoznatijih – svađalice čimpanze, samotnjaci orangutani, nježni giganti – gorile te mandrili i pavijani, najveći majmuni na svijetu. Osim majmuna, na granama tropskog drveća vise ljenivci, užurbano kroz svoj dan prolaze raznoliki kukci, a društvo u krošnjama prave im brojne vrste papiga, sove i ptice grabljivice.

Nije papiga, nije dinosaur, nije čovjek preobučen u pticu. Lijevo je ptica latinskog naziva Balaeniceps rex, koja je zapravo srodnik roda, a desno je njezin kišnošumski dom.

U tropskim kišnim šumama vlaga u zraku je izuzetno velika – oko 50% tijekom dana, a tijekom noći se približi i na nevjerojatnih 100% (ova klima svakako odlično paše nebrojenim i prekrasnim vrstama afričkih vodozemaca, a neke od njih možeš istražiti putem ovog linka). Ove šume predstavljaju najstariji tip vegetacije još uvijek prisutan na površini Zemlje, prava su žarišta bioraznolikosti i dom su brojnim biljnim vrstama – lijanama, kokosima, drvu kapok, orhidejama, uljanim palmama, afričkim mahagonijima te poznatome drvu okoumè. U nastavku pogledaj nekoliko zanimljivih vrsta afričkih prašuma koje izdvojili:

Bebe iz afričke tropske kišne šume: Eliotov kameleon (gore lijevo), gorila (gore desno), vodomar (dolje lijevo) i vodenkonj (dolje desno)

I afričke su rijeke bogate životom. Malo je odraslih koji kao djeca nisu obožavali u zoološkom vrtu promatrati velike afričke krokodile. Kad ih gledaš u bazenu zoološkog vrta, čini ti se kao da samo čekaju kad ćeš upasti unutra i usrećiti ih za ručak, zar ne? Da, upravo je to slika kakva se često pridaje ovim velikim gmazovima koji su na Zemlji toliko dugo da „pamte“ čak i vremena kad su se „igrali u pijesku“ s dinosaurima. No, kao i u slučaju morskih pasa, zmija ili pauka, slika koju dobivamo gledajući filmove strave ili surfajući internetom često nije posve točna. I veliki strašni predatori kao krokodili imaju svoje mlade, „zaljubljuju se“ i pare, spavaju i ljenčare na suncu, a u konačnici, moraju nešto i jesti, zar ne? Ne nasjedaj stoga lako na strašne priče kojima se plaše mala djeca te pogledaj nježniju stranu ovih umiljatih bića ovdje. Osim krokodila, poznat je i prizor naizgled lijenih vodenkonja koji se bezbrižno kupaju u Afričkim rijekama.

Vratimo se sad u gužvu afričke savane. Tamo se životinja zaista nema vremena opustiti! Znaš li da u Africi žive neke od najbržih životinja na svijetu? Gepardi, izuzetno vitke životinje iz skupine velikih mačaka, ponosno nose svoju titulu najbrže kopnene životinje na svijetu (zabilježeno je da se kreću i do nevjerojatnih 120 kilometara na sat – usporedi to s vožnjom u automobilu i brzo će ti postati jasno o kakvim se brzinama radi. Jasno, ti ćeš se automobilom tom brzinom moći voziti mnogo dulje jer će gepard nakon svega nekoliko sekundi početi dahtati i zaostajati). Druga po brzini u Africi životinja je koju bi malo ljudi smjestilo na ovu prestižnu listu -  to je gnu, koji se može kretati i do 80 km/h! U ovoj mu utrci za vratom pušu lav i Thompsonova gazela, koji se također mogu kretati sličnim brzinama.

Ponosni vladari afričke savane: lav (lijevo) i gepard (desno)

Trčećim korakom prešišali smo neke od najspecifičnijih organizama koji krase afrički krajolik, to su biljke savana, zbog kojih, nadamo se da ćeš se složiti iako vrijedi malo usporiti i odati im počast. Baobab, bagremi, kandelabra te razne vrste trava, poput tzv. slonove trave, sve dijele sličnu sudbinu – morale su se, bez da se, kao životinje, mogu negdje privremeno skloniti, priviknuti na čak 9 mjeseci sušnog razdoblja u godini i nevjerojatne promjene temperatura – preko dana one se dižu i do 50 ºC, a noći su pak strašno hladne, temperatura zna pasti i do -20 ºC. Biljke su ovim problemima doskočile na različite načine. Mnoge vrste imaju veoma dugačko korijenje koje crpi vodu iz dubljih slojeva zemlje te smanjene listove kako ne bi gubile previše vode. Čest je slučaj, kao u baobaba, da biljke mogu u svojoj snažnoj stabljici pohranjivati vodu, a drvo im je otporno i na požare, koji su u savani česti.

Slonova trava (lijevo) pravi je užitak za skrivanje i izležavanje, a za spretan trk poslužit će

Osim kišnih šuma, savana i brojnih rijeka, Afrika je poznata i po pustinjama, planinama te morima i oceanima koji je okružuju, ali i po brojnim narodima i običajima koje je uvijek uzbudljivo proučavati. Uz to, za Afriku, poznatu kolijevku ljudske civilizacije, vežu se i veliki problemi današnjice – glad, klimatske promjene, krivolov, bolesti, sječa šuma i mnogi drugi.

U narednim tjednima i mjesecima o svim tim temama moći ćeš čitati na portalu Bioteka.hr. Stoga, posjećuj nas redovito kako bi ostala/o u tijeku s novostima i zanimljivostima! Dotada, prosurfaj još ovim stranicama i člancima i zabavi se proučavajući fascinantnu Afriku:

Kako zastrašiti slona?

Malarija – jedna od 10 ubojitih bolesti čovječanstva

Otkriće dosad nepoznatog ponašanja grabežljivaca u Africi

Klimatske bi promjene mogle potaknuti dodatne sukobe u Africi