Znaš li da u Hrvatskoj postoji vulkan? To nije aktivni vulkan koji izbacuje vulkanske bombe i izlijeva lavu iz kratera, već je fosilni vulkan koji više nije aktivan. O njegovoj davnoj aktivnosti svjedoče samo geološki nalazi. Područje na kojem se nalazi zove se Gaveznica - Kameni vrh i nalazi se u blizini grada Lepoglave, u Hrvatskom zagorju.

Planine i danas kriju mnoge tajne. Čak i one nama najbliže, za koje mislimo da su u potpunosti istražene. Iznad glavnoga grada, na obroncima Medvednice, krije se zlokobna bolnica Brestovac. Na istoj planini, samo malo dalje, nalaze se ostatci zaboravljenog botaničkog vrta. Malo ljudi je uopće čulo za takva mjesta, samo najstrastveniji istraživači i planinari. A jesi li ikada slušala/o priče iz naše, slavenske mitologije? I tamo ima priča i legendi o našim planinama.  Znaš li možda kako dobiti dozvolu za vožnju na metli? Ili da je jednom postojao kralj koji je više volio planinariti i skupljati biljke, nego vladati svojom kraljevinom...

Ukoliko želite posjetiti zanimljivo mjesto gdje je živio daleki čovjekov predak, a živite u Zagrebu, ne morate putovati do susjedne Krapinsko-zagorske županije u Hušnjakovo, ili još dalje, u svjetski poznata paleolitska nalazišta Altamira u Španjolskoj ili Lascaux u Francuskoj. Jednostavno otiđite na izlet do Medvednice.

Rudarenje nije lagan posao. Čak niti danas, kada su razvoj znanosti i tehnologije omogućili primjenu strojeva za iskapanje, transport i preradu iskopane rudače, a kamoli u davnoj prošlosti, kada je izbor alata za rad bio vrlo ograničen.

Veternica je po svojoj duljini četvrta špilja u Hrvatskoj, te je značajno arheološko i paleontološko  nalazište, kao i poučni primjer krških pojava jer dio Medvednice u kojem se nalazi Veternica ima i krška obilježja. To znači da je izgrađen od karbonatnih stijena koje zovemo vapnenac i dolomit. Voda polako otapa ove stijene i uzrokuje nastanak različitih površinskih i podzemnih krških oblika. Jedan od takvih oblika su i špilje, kao što je Veternica.

Istočno od otoka Lastova prostire se perla otoka, otočića i hridi koji ovaj akvatorij čine posebnim i jedinstvenim. Svaki otočić poseban je na sebi svojstven način, a podmorski pejzaži su  priča za sebe. Najistočniji otok lastovskog arhipelaga, Glavat, koji pripada otočnoj skupini Vrhovnjaka, prepoznatljiv je iz daljine po velebnoj svjetioničarskoj zgradi koja je na njemu izgrađena. Kameno zdanje Glavatu je dalo posebnu osobnost i privlačnost.

Pučinski otok Sušac se za vedrih dana uočava čim se isplovi iz perle Paklenih Otoka. Promatran iz smjera Paklenih Otoka, Sušac je jedino kopno između Viškog arhipelaga, s desne strane, te Korčule i Lastovskog arhipelaga, s lijeve strane. Otok se geografski pruža u smjeru sjever – jug. Viši sjeverni dio otoka, s 239 metra visokim vrhom Sušac, gusto je obrastao niskom mediteranskom vegetacijom, a s južnim dijelom, na vrhu koga dominira  kamena svjetioničarska zgrada, spojen je niskim kopnenim prijevojem. Gledajući iz smjera Visa, zbog tog se prijevoja stvara lažan optički dojam dva otoka.

Najudaljenija i geološki najstarija otočna skupina Jadrana, Palagruški arhipelag, jedno je od najljepših i najatraktivnijih odredišta na Jadranu. Ljepote krajobraznih pejzaža i podmorja jedinstvene su i nije ih lako opisati riječima. S najvišeg vidikovca u arhipelagu za vedrih noći se jasno vide svjetla obližnje Italije, a u smjeru sjevera vidljive su siluete Sušca i Lastova. Za vedrih dana moguće je uočiti i obrise Visa. Palagruža je, doista, arhipelag  izgubljen  na dalekoj  jadranskoj pučini.

Sveti Andrija je otok koji dominira dubrovačkim akvatorijem. Nalazi se jugozapadno od Dubrovnika, a pripada otočnoj skupini Elafiti, prikazanoj na naslovnoj fotografiji. Od ostalih se otoka ove skupine već na prvi pogled razlikuje velikom kamenom svjetioničarskom zgradom koja je, kao i otok sam, prepuna mističnih priča iz davnina. O legendama, svjetioniku i biologiji ovog prekrasnog otoka, više doznajte u nastavku.