Hrast se od davnina smatrao vrhovnim stablom pa je tako kod brojnih europskih kultura hrast bio posvećen vrhovnim božanstvima. Bio je simbol Zeusa u staroj Grčkoj i Jupitera u starom Rimu. Štovali su ga i brojni drugi narodi - Slaveni, Kelti, Germani... No, pravo je pitanje – koju vrstu hrasta su točno štovali?

Na svijetu postoji oko 600 različitih vrsta hrastova, a u Europi ih raste oko 25. U Hrvatskoj prema službenom popisu raste 14 različitih vrsta, međutim neke su jako rijetke ili su zabilježene jako davno.

Veći dio hrastova su listopadna stabla, no ima i nekih zimzelenih vrsta poput hrasta crnike. Muški i ženski cvjetovi se nalaze na istoj biljci, ali su odvojeni. Plod hrastova je žir. Neke vrste kao što su kitnjak i lužnjak mogu narasti i do 40 metara u visinu, dok neke vrste kao što je hrast medunac rastu do 15 metara visine.

U ovom članku ćemo ukratko obraditi 5 najčešćih vrsta s kojima se možeš susresti kada hodaš po Hrvatskoj. Lako ih je raspoznati, samo treba zapamtiti par sitnica. Stoga, bacimo se na posao:

 Kako ga prepoznati - Listovi gotovo da i nemaju peteljke te izgledaju kao da su odmah zalijepljeni za granu na kojoj se nalaze. S druge strane, žirevi se nalaze na peteljkama (stapkama) i često su po dva žira zajedno.

 Gdje raste – Lužnjak je najpoznatije stablo nizinske Hrvatske. Voli poplave i dosta vode pa ga se zato nikada ne može pronaći u brdskom području.

 Kako ga prepoznati – Listovi imaju peteljke koje mogu biti duge do 4 centimetra, no žirevi nemaju peteljke i izgledaju kao da su zalijepljeni za granu na kojoj se nalaze. Obično se zajedno nalazi po nekoliko žireva.

 Gdje raste – za razliku od lužnjaka, kitnjak voli brežuljke i brdska područja te se može pronaći diljem kontinentalnog dijela Hrvatske.

 Kako ga prepoznati – Za razliku od prethodne dvije vrste, cer ima izduženije listove i malo su više nazubljeni. Ipak, najlakše ga je prepoznati prema njegovom žiru. Naime, kapica mu je čupava.

 Gdje raste – cer raste po cijeloj Hrvatskoj, ipak nije toliko česta vrsta kao što su kitnjak i lužnjak. Također, u kontinentalnom dijelu Hrvatske raste u brdskim područjima jer ne voli poplave.

 Kako ga prepoznati – Medunac je jedan dlakavi hrast, odnosno listovi su mu dlakavi. Kada su mladi, onda su dlakavi s obje strane, no kasnije budu jako dlakavi i mekani samo s donje strane (s naličja). Ima sitne žireve, koji nemaju peteljku.

 Gdje raste – U Hrvatskoj je medunac najčešći na našoj obali budući da voli topla staništa. Tu i tamo se može pronaći i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ali onda se nalazi na južnim, toplim stranama naših planina kao što su Medvednica ili Papuk.

 Kako ga prepoznati – Za razliku od svih prethodnih vrsta, crnika je zimzeleno stablo. Ima tvrde listove koji su tamno zeleni s gornje strane, a s donje su bijeli i mekani. Rubovi listova nisu nazubljeni, kao što je to kod svih ostalih vrsta spomenutih u ovom članku, ali mlade biljke imaju nešto sitnih bodlji na rubovima. Žirevi imaju svjetlosmeđu kapicu i nemaju bodljice (treba paziti da ga se ne zamijeni s hrastom oštrikom koji raste na krajnjem jugu Hrvatske i koji ima sitne bodljice na kapici te ima bodljikave listove).

 Gdje raste – Crnika se može pronaći na Hrvatskoj obali, budući da je on mediteranska vrsta i voli topla staništa.

Budući da rastu po cijeloj Hrvatskoj, hrastovi su oduvijek bili važni stanovništvu našeg područja. Drvo je korišteno za ogrjev i proizvodnju namještaja, žirevi su se u doba nestašice hrane često koristili za proizvodnju brašna (iako su gorki), itd. Kao što je i spomenuto u uvodu, mnogi narodi su ova važna stabla posvećivali svojim vrhovnim božanstvima. No, koje točno vrste? Pa vjerojatno baš one koje su najčešće rasle na njihovom području.