Što je evolucija?
Autor Barbara Milutinović 06.3.2013. ( 14519 pročitano ) Članci istog autora

Shematski prikaz evolucije čovjeka (Izvor: Wikimedia commons)

Sve biljne i životinjske vrste koje vidimo oko nas nastale su evolucijom iz drugih vrsta. U prijašnjim člancima smo dosta o tome govorili, ali znamo li što je to točno evolucija i kako se vrste zapravo mijenjaju?



Promjena u genima

Pojam evolucija se vrlo često upotrebljava kako bi se označila neka promjena. A promijeniti se može mnogo toga, planine nastaju, jezera se zatrpavaju, ljudi se debljaju i mršave, društvo se mijenjalo kroz povijest. Ono što moramo razjasniti je da evolucija u biološkom smislu ne podrazumijeva bilo kakvu promjenu nečega, već promjenu na genetskoj razini (u molekuli DNA, u genima), promjenu koja se može naslijediti na potomke.

Gen (Izvor Wikimedia commons)Kromosomi se nalaze u jezgri svake stanice i izgrađeni su od molekule DNA. Molekula DNA sadrži gene koji su odgovorni za naš izgled i koji kontroliraju važne procese u tijelu

Geni su dijelovi molekule DNA koji su odgovorni za naš fizički izgled, oni određuju imamo li mali ili veliki nos, plavu ili smeđu boju očiju. Osim tih vanjskih karakteristika, geni su odgovorni i za sve što se događa „unutra“, odgovorni su za proizvodnju proteina (enzima) koji kontroliraju važne procese u organizmima. Na primjer, neki ljudi ne mogu probaviti šećer iz mlijeka (laktozu) pa imaju probavne smetnje nakon konzumiranja mliječnih proizvoda. Ova pojava itekako ima veze sa evolucijom i ovisi upravo o jednome genu (više o laktoznoj intoleranciji pročitajte ovdje). Važno je da shvatimo da, da bi došlo do evolucije, mora doći do promjene u genima, a te promjene mogu biti od velike koristi (nekada i veoma štetne) za jedinke koje ih imaju.

Postupna promjena

Da bi razumjeli evoluciju, moramo misliti u velikim vremenskim razmacima, puno većim od naših života. Postepene promjene u genima dovode do velikih promjena kroz dulje vremensko razdoblje.

Homologija (Izvor: Wikimedia commons)Kosti prednjih udova su kod različitih skupina kralježnjaka iste, ali su i malo izmjenjene, ovisno kojem staništu su se životinje tijekom svoje evolucije prilagođavale

Otkuda dolazi ta promjena u genima (pa onda i u kostima)? Pogledajmo jedan nama blizak i za evoluciju „kratak“ primjer.

Nasljeđivanje (Izvor: evolution.berkeley.edu)Sve gene koje posjedujemo, nasljeđujemo od naših roditelja. Međutim, mi nismo identična kopija naših roditelja, nasljeđujemo polovinu ukupnih gena od jednog, a drugu polovinu od drugog roditelja (slika lijevo*). Ne samo to, naslijedili smo jedinstvenu kombinaciju tih gena (zbog procesa koji se zove krosingover i koji se odvija pri diobi spolnih stanica). Ne postoji netko tko je nama identičan na ovome planetu, pa čak ni naša braća i sestre (osim u slučaju jednojajčanih blizanaca). Naši geni su dakle, uvijek malo drugačiji nego geni naših roditelja. Tim razlikama uvelike pridonose i male, slučajne promjene u genima ili mutacije, koje ćemo uskoro obraditi kada budemo govorili o mehanizmima evolucije. Zasada je dovoljno da naučimo da se geni nakupljanjem postepenih promjena iz generacije u generaciju, polako mijenjaju.


Prve četveronožne životinje su nastale davno u devonu (prije 400 milijuna godina) i od tada su evolucijom nastale najrazličitije varijacije tih udova, svaka odlično prilagođena na svoj okoliš.

Evolucija proučava srodstvene odnose između vrsta

Možemo reći da proučavanjem evolucije otkrivamo povijest života, jer je evolucija proces koji traje od nastanka prve stanice (kada započinje biološka evolucija). Ta stanica imala je dobitnu kombinaciju gena koja joj je omogućila (njoj, a onda i njenom potomstvu) da normalno živi u tadašnjim uvjetima na Zemlji. Cijeli živi svijet kojeg danas vidimo (skupa sa vrstama koje su izumrle tijekom geološke povijesti Zemlje) nastao je iz te prve stanice, ona je bila zajednički predak živome svijetu nakon njezina nastanka.

Evolucija života (Izvor: Wikimedia commons)Živi svijet podijeljen je u 3 domene: domenu bakterija, arhebakterija i eukariota. Iz zajedničkog pretka se kroz milijune godina evolucije (od prije 3,5 milijarda godina do danas), razvio raznovrsan život kakvog danas poznajemo

Čudno zvuči kad kažemo da je živi svijet nastao iz jedne stanice, ali sjetimo se kada je prva stanica uopće nastala? To nije nešto što se dogodilo prije 1000 godina. Mi znamo da je prva stanica nastala prije oko 3 500 000 000 godina (3,5 milijarda godina ili 3,5 milijuna tisuća godina). Dakle, prije jako puno vremena u evolucijskom smislu. Kroz to se razdoblje svašta odigralo na evolucijskoj pozornici života, vrste su se nevjerojatno promijenile, odnosno, njihovi geni su se promijenili. Važno je razumjeti da iako sve vrste imaju zajedničkog pretka, taj predak je postojao veoma davno i od tada je evolucijom, postepenim promjenama, nastalo čitavo mnoštvo različitih biljnih i životinjskih vrsta.

Život na našem planetu je veoma raznolik, ali i veoma sličan, pa proučavanjem srodstvenih odnosa između vrsta, proučavamo zapravo njihovu evoluciju. Eukarioti dijele zajedničke karakteristike na osnovu kojih su svrstani u domenu eukariota. Unutar te domene, različite skupine životinja dijele određene karakteristike na osnovu kojih ih svrstavamo zajedno, pa razlikujemo sisavce, gmazove, vodozemce i druge.

Evo za kraj jedne zanimljivosti: Ljudi imaju oko 98% gena zajedničkih za čimpanzom, a oko 50% sa bananom. Razmislite, zašto je tome tako?


Čimpanza (Izvor: Wikimedia commons)Banane (Izvor: Wikimedia Commons)

______________________________

*Understanding Evolution 2013. University of California Museum of Paleontology. 6 March 2013, evolution.berkeley.edu

Ocjena: 7.00 (5 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: evolucija   života   drvo   nasljeđivanje   geni   odnosi   srodstveni   organi   homologni   homologija  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka


Ostali članci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmunčić s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi rođak na obiteljskom stablu čovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo života!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili životinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke „otkrile“ sjemenku - Evolucija golosjemenjača
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.