Što je evolucija?
Autor Barbara Milutinovi─ç 06.3.2013. ( 10643 pro─Źitano ) ─îlanci istog autora

Shematski prikaz evolucije ─Źovjeka (Izvor: Wikimedia commons)

Sve biljne i ┼żivotinjske vrste koje vidimo oko nas nastale su evolucijom iz drugih vrsta. U prijašnjim ─Źlancima smo dosta o tome govorili, ali znamo li što je to to─Źno evolucija i kako se vrste zapravo mijenjaju?



Promjena u genima

Pojam evolucija se vrlo ─Źesto upotrebljava kako bi se ozna─Źila neka promjena. A promijeniti se mo┼że mnogo toga, planine nastaju, jezera se zatrpavaju, ljudi se debljaju i mršave, društvo se mijenjalo kroz povijest. Ono što moramo razjasniti je da evolucija u biološkom smislu ne podrazumijeva bilo kakvu promjenu ne─Źega, ve─ç promjenu na genetskoj razini (u molekuli DNA, u genima), promjenu koja se mo┼że naslijediti na potomke.

Gen (Izvor Wikimedia commons)Kromosomi se nalaze u jezgri svake stanice i izgra─Ĺeni su od molekule DNA. Molekula DNA sadr┼żi gene koji su odgovorni za naš izgled i koji kontroliraju va┼żne procese u tijelu

Geni su dijelovi molekule DNA koji su odgovorni za naš fizi─Źki izgled, oni odre─Ĺuju imamo li mali ili veliki nos, plavu ili sme─Ĺu boju o─Źiju. Osim tih vanjskih karakteristika, geni su odgovorni i za sve što se doga─Ĺa „unutra“, odgovorni su za proizvodnju proteina (enzima) koji kontroliraju va┼żne procese u organizmima. Na primjer, neki ljudi ne mogu probaviti še─çer iz mlijeka (laktozu) pa imaju probavne smetnje nakon konzumiranja mlije─Źnih proizvoda. Ova pojava itekako ima veze sa evolucijom i ovisi upravo o jednome genu (više o laktoznoj intoleranciji pro─Źitajte ovdje). Va┼żno je da shvatimo da, da bi došlo do evolucije, mora do─çi do promjene u genima, a te promjene mogu biti od velike koristi (nekada i veoma štetne) za jedinke koje ih imaju.

Postupna promjena

Da bi razumjeli evoluciju, moramo misliti u velikim vremenskim razmacima, puno ve─çim od naših ┼żivota. Postepene promjene u genima dovode do velikih promjena kroz dulje vremensko razdoblje.

Homologija (Izvor: Wikimedia commons)Kosti prednjih udova su kod razli─Źitih skupina kralje┼żnjaka iste, ali su i malo izmjenjene, ovisno kojem staništu su se ┼żivotinje tijekom svoje evolucije prilago─Ĺavale

Otkuda dolazi ta promjena u genima (pa onda i u kostima)? Pogledajmo jedan nama blizak i za evoluciju „kratak“ primjer.

Naslje─Ĺivanje (Izvor: evolution.berkeley.edu)Sve gene koje posjedujemo, naslje─Ĺujemo od naših roditelja. Me─Ĺutim, mi nismo identi─Źna kopija naših roditelja, naslje─Ĺujemo polovinu ukupnih gena od jednog, a drugu polovinu od drugog roditelja (slika lijevo*). Ne samo to, naslijedili smo jedinstvenu kombinaciju tih gena (zbog procesa koji se zove krosingover i koji se odvija pri diobi spolnih stanica). Ne postoji netko tko je nama identi─Źan na ovome planetu, pa ─Źak ni naša bra─ça i sestre (osim u slu─Źaju jednojaj─Źanih blizanaca). Naši geni su dakle, uvijek malo druga─Źiji nego geni naših roditelja. Tim razlikama uvelike pridonose i male, slu─Źajne promjene u genima ili mutacije, koje ─çemo uskoro obraditi kada budemo govorili o mehanizmima evolucije. Zasada je dovoljno da nau─Źimo da se geni nakupljanjem postepenih promjena iz generacije u generaciju, polako mijenjaju.


Prve ─Źetverono┼żne ┼żivotinje su nastale davno u devonu (prije 400 milijuna godina) i od tada su evolucijom nastale najrazli─Źitije varijacije tih udova, svaka odli─Źno prilago─Ĺena na svoj okoliš.

Evolucija prou─Źava srodstvene odnose izme─Ĺu vrsta

Mo┼żemo re─çi da prou─Źavanjem evolucije otkrivamo povijest ┼żivota, jer je evolucija proces koji traje od nastanka prve stanice (kada zapo─Źinje biološka evolucija). Ta stanica imala je dobitnu kombinaciju gena koja joj je omogu─çila (njoj, a onda i njenom potomstvu) da normalno ┼żivi u tadašnjim uvjetima na Zemlji. Cijeli ┼żivi svijet kojeg danas vidimo (skupa sa vrstama koje su izumrle tijekom geološke povijesti Zemlje) nastao je iz te prve stanice, ona je bila zajedni─Źki predak ┼żivome svijetu nakon njezina nastanka.

Evolucija ┼żivota (Izvor: Wikimedia commons)┼Żivi svijet podijeljen je u 3 domene: domenu bakterija, arhebakterija i eukariota. Iz zajedni─Źkog pretka se kroz milijune godina evolucije (od prije 3,5 milijarda godina do danas), razvio raznovrsan ┼żivot kakvog danas poznajemo

─îudno zvu─Źi kad ka┼żemo da je ┼żivi svijet nastao iz jedne stanice, ali sjetimo se kada je prva stanica uop─çe nastala? To nije nešto što se dogodilo prije 1000 godina. Mi znamo da je prva stanica nastala prije oko 3 500 000 000 godina (3,5 milijarda godina ili 3,5 milijuna tisu─ça godina). Dakle, prije jako puno vremena u evolucijskom smislu. Kroz to se razdoblje svašta odigralo na evolucijskoj pozornici ┼żivota, vrste su se nevjerojatno promijenile, odnosno, njihovi geni su se promijenili. Va┼żno je razumjeti da iako sve vrste imaju zajedni─Źkog pretka, taj predak je postojao veoma davno i od tada je evolucijom, postepenim promjenama, nastalo ─Źitavo mnoštvo razli─Źitih biljnih i ┼żivotinjskih vrsta.

┼Żivot na našem planetu je veoma raznolik, ali i veoma sli─Źan, pa prou─Źavanjem srodstvenih odnosa izme─Ĺu vrsta, prou─Źavamo zapravo njihovu evoluciju. Eukarioti dijele zajedni─Źke karakteristike na osnovu kojih su svrstani u domenu eukariota. Unutar te domene, razli─Źite skupine ┼żivotinja dijele odre─Ĺene karakteristike na osnovu kojih ih svrstavamo zajedno, pa razlikujemo sisavce, gmazove, vodozemce i druge.

Evo za kraj jedne zanimljivosti: Ljudi imaju oko 98% gena zajedni─Źkih za ─Źimpanzom, a oko 50% sa bananom. Razmislite, zašto je tome tako?


─îimpanza (Izvor: Wikimedia commons)Banane (Izvor: Wikimedia Commons)

______________________________

*Understanding Evolution 2013. University of California Museum of Paleontology. 6 March 2013, evolution.berkeley.edu

Ocjena: 7.00 (5 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: evolucija   ┼żivota   drvo   geni   odnosi   srodstveni   organi   homologni   homologija   naslje─Ĺivanje  
Prethodni ─Źlanak Sljede─çi ─Źlanak Stranica pripremna za print Po┼íalji ─Źlanak prijatelju Napravi pdf od ─Źlanka


Ostali ─Źlanci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmun─Źi─ç s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi ro─Ĺak na obiteljskom stablu ─Źovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo ┼żivota!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili ┼żivotinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke ÔÇ×otkrileÔÇť sjemenku - Evolucija golosjemenja─Źa
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasni┼ítvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadr┼żaj u komentarima.
´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐

Tra┼żilica