Što su to masovna izumiranja?
Autor Morana Mihaljevi─ç 24.11.2012. ( 5760 pro─Źitano ) ─îlanci istog autora

Udar meteorita (Izvor: Nasa)

U zadnjih 500 milijuna godina po našem planetu kro─Źila su mnoga divna stvorenja, ali i sami znamo da ako danas krenemo u šetnju prirodom ili zaronimo u morske dubine ne─çemo nai─çi na dinosaure, amonite, trilobite niti velike papratnja─Źe. Gdje su svi oni nestali? Izumrli su.



Za organizam (┼żivotinju ili biljku) ka┼żemo da je izumro kada na planetu Zemlji ne postoji više niti jedan jedini primjerak tog organizma (kada zapravo ─Źitava vrsta nestane). Koliko to vrsta mora izumrijeti da bi izumiranje nazvali masovnim ili velikim? Masovnim izumiranjem nazivamo doga─Ĺaj kada u relativno kratkom vremenskom razdoblju (kratko za paleontologe mo┼że biti i milijun godina!) diljem svijeta nestane preko 40% poznatih vrsta.

Najzna─Źajnija masovna izumiranja su poznata pod nazivom "Velikih pet".


“Velikih pet”:

(1) na prijelazu ordovijcija u silur (prije oko 450 - 440 milijuna godina)

(2) na prijelazu devona u karbon (prije oko 375 - 360 milijuna godina)

(3) na prijelazu perma u trijas (prije oko 251 milijuna godina)

(4) na prijelazu trijasa u juru (prije oko 205 - 199 milijuna godina)

(5) na prijelazu krede u paleocen (prije oko 65 milijuna godina)

 

Uzroci masovnih izumiranja


Vulkanska aktivnost, promjene u razini mora, asteroidi i pomicanje kontinenata samo su neki od ─Źesto spominjanih uzroka masovnih izumiranja. Uzrok svakog izumiranja je jedinstven i rezultat je slo┼żenog me─Ĺudjelovanja razli─Źitih faktora koji dovode do drasti─Źne i brze promjene okoliša. Ako su te promjene prebrze i vrsta se na njih ne stigne prilagoditi ona ─çe izumrijeti.  

Na primjer, za vrijeme perma na morskom dnu su se mogli na─çi ramenonošci i školjkaši, ali su ramenonošci bili mnogo brojniji i raznolikiji. Za vrijeme velikog izumiranja na kraju perma broj pripadnika obje skupine drasti─Źno je smanjen. U trijasu, me─Ĺutim, bilje┼żimo porast broja i raznolikosti školjkaša koji mora da su bili bolje prilagodeni uvjetima u novom, poslije-permskom okolišu. Ramenonošci, iako i dalje prisutni u svjetskim morima, nikad se nisu uspjeli u potpunosti oporaviti od velikog izumiranja na kraju perma.

Pogledajmo video o uzrocima velikog izumiranja na kraju perma:

Sli─Źan scenarij odvio se i u pri─Źi o izumiranju dinosaura na kraju krede. Zajedno s dinosaurima za vrijeme krede (a i ranije) ┼żivjeli su i sisavci. Nakon što su dinosauri izumrli, sisavci su kao mali nespecijalizirani organizmi sli─Źni današnjim miševima, bili bolje prilago─Ĺeni novonastalim uvjetima. Sjetimo se, u vrijeme izumiranja dinosaura klima je postala puno hladnija. Pošto su sisavci mogli regulirati tjelesnu temperaturu, pre┼żivjeli su to prijelazno razdoblje iz krede u paleocen i od tada je njihova raznolikost toliko uznapredovala da se kenozoik (razdoblje od Krede do danas) naziva još i "razdoblje sisavaca". 

 

Veliko izumiranje - novi po─Źetak?

Raznolikost ┼żivota se, vidimo, nakon svakog velikog izumiranja drasti─Źno smanji. Me─Ĺutim, razdoblje poslije tog doga─Ĺaja karakterizirano je upravo procvatom ┼żivota. U tom razdoblju ponovno nastaju mnoge vrste. Što mislite, zašto?  

Kako to u prirodi biva, kada ekološka niša postane prazna, netko drugi ju vrlo brzo popuni. Druga vrsta (ili više njih), koja prije nije mogla nastanjivati odre─Ĺena staništa zbog ove koja je upravo izumrla sada „dobija krila“, kako se to simboli─Źki ka┼że, i po─Źinje se širiti, odnosno po─Źinje zauzimati prostor koji dosada nije mogla. Na tom prostoru sada ima puno mjesta za nastanak drugih novih vrsta, gdje ─çe svaka od njih na─çi i popuniti novu ekološku nišu.

┼Żivot ništa ne ostavlja praznim. Cool

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: sisavci   dinosauri   devon   ordovicij   silur   jura   veliko   trijas   izumiranje   ni┼ía   ekolo┼íka   karbon   kreda   ramenono┼íci   perm   kenozoik   paleocen   ┼íkoljka┼íi  
Prethodni ─Źlanak Sljede─çi ─Źlanak Stranica pripremna za print Po┼íalji ─Źlanak prijatelju Napravi pdf od ─Źlanka


Ostali ─Źlanci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmun─Źi─ç s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi ro─Ĺak na obiteljskom stablu ─Źovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo ┼żivota!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili ┼żivotinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke ÔÇ×otkrileÔÇť sjemenku - Evolucija golosjemenja─Źa
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasni┼ítvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadr┼żaj u komentarima.
´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐

Tra┼żilica