U zadnjih 500 milijuna godina po našem planetu kročila su mnoga divna stvorenja, ali i sami znamo da ako danas krenemo u šetnju prirodom ili zaronimo u morske dubine nećemo naići na dinosaure, amonite, trilobite niti velike papratnjače. Gdje su svi oni nestali? Izumrli su.
Kitovi (kitovi, dupini i pliskavice) su jedini sisavci koji su potpuno prilagođeni životu u moru, a razvili su se od kopnenih predaka. To možemo zaključiti iz razloga što moraju udisati zrak sa površine mora. Kosti u njihovim perajama, koje su građene poput velikih šaka i karakteristično okomito pomicanje kralješnice koje je sličnije sisavcu u trku nego vodoravnim pokretima ribe koja pliva, također su čvrsti dokazi da je njihov predak jednom davno živio na kopnu.
Krajem perma, nakon najvećeg izumiranja u povijesti Zemlje, razvila se skupina gmazova nalik na sisavce (Therapsida). Imali su obilježja sisavaca poput sjekutića, očnjaka i kutnjaka. Klima je u trijasu uslijed velikih klimatskih i tektonskih promjena postala suša, a kao takva je najbolje odgovarala gmazovima te se tu oslobodio prostor za razvoj dinosaura i Therapsida. Krajem trijasa, uslijed novog izumiranja nestaju gotovo svi Therapsida, a iz te skupine se razvijaju prvi sisavci.