Prve šume omogućile su životinjama i drugim biljkama da osvoje do tada beživotna kopnena područja. Utjecale su na atmosferu, padaline i stijene, te su uzrokovale jedno od pet najvećih izumiranja u povijesti Zemlje.....

Bujad i poljska preslica, smreka i jela ili maslačak i borovnice. Sve su to biljke, no svaka od njih živi u drugačijem okolišu i razlikuje se od drugih biljaka. Papratnjače poput bujadi i poljskih preslica nalazimo  samo uz vodu i/ili na vlažnim staništima, a biljke poput smreke, jele, maslačka i borovnice nalazimo posvuda po svijetu. Ovdje ćemo naučiti zašto su neke kopnene biljke ograničene samo na život blizu vode i vlažna staništa, dok druge biljke mogu naseljavati gotovo sve kutke našega planeta.

U zadnjih 500 milijuna godina po našem planetu kročila su mnoga divna stvorenja, ali i sami znamo da ako danas krenemo u šetnju prirodom ili zaronimo u morske dubine nećemo naići na dinosaure, amonite, trilobite niti velike papratnjače. Gdje su svi oni nestali? Izumrli su.

Nakon kambrijske eksplozije života prije otprilike 550 milijuna godina, pojavljuje se mnoštvo različitih oblika životinja, pa i rani kralježnjaci. Ribe su prvi kralježnjaci koji su se pojavili na Zemlji i kada govorimo o njihovoj evoluciji, govorimo zapravo o evoluciji prvih kralježnjaka. Zamislite, prvi kralježnjaci!