Bodljikaši Jadranskog mora – 2.dio
Autor Agata Kovačev 27.3.2015. ( 5674 pročitano ) Članci istog autora

foto: flickr.comU prvom dijelu članka o bodljikašima mogli ste saznati osnovne karakteristike i zanimljivosti o morskim ježincima. U ovom tekstu saznajte nešto više o morskim zvjezdačama. Znate li možda na koji način zvjezdača natjera školjku da se otvori? Prijeti li zvjezdači smrt nakon oštećenja krakova? Odgovore pronađite u članku.





Razred: Zvjezdače (Asteroidea)

Morske zvjezdače jedne su od zanimljivijih morskih organizama koje nalazimo većinom u obalnim područjima, iznimno do 1000 metara. Njihovo zvjezdasto tijelo čini centralna ploča koja nije oštro odijeljena od krakova. Spadaju u vagilni bentos, što znači da se kreću po morskom dnu (bentosko područje) zahvaljujući svojim krakovima. Veličina im varira od 1 do 60 centimetara. Svoju pažnju privlače zahvaljujući vedrim bojama, poput različitih nijansi narančaste, crvene i ljubičaste boje, ali i onim manje vedrim bojama poput plavih, sivih ili smeđih.  

Zvjezdače većinom imaju 5 krakova, no jeste li znali da postoje i zvjezdače s više krakova? Tako je npr. za bodljikavu zvjezdaču Coscinasterias tenuispina (naslovna slika) tipično da ima 7-8 krakova.

Prema nekim znanstvenicima, morske zvjezdače možemo podijeliti u 3 osnovne skupine: 1. krhke morske zvjezdače, kojima se dugački zmijoliki krakovi ''slome'' kada se nađu u opasnosti; 2. peraste morske zvjezdače, čiji krakoviu mnogočemu podsjećaju na mala perca dok njima mašu; 3. obične morske zvjezdače, koje u prosjeku nisu duže od 15 centimetara.

Na gornjem i donjem (trbušnom) dijelu tijela, nalaze se otvori tj. kružne ispupčine u obliku ''gumbića'' zahvaljujući kojima morske zvjezdače uvlače ili iz svog tijela izbacuju morsku vodu. Kružne ispupčine s trbušne strane predstavljaju usni otvor. Većina morskih zvjezdača su predatori koji se hrane sitnim algama, mekušcima, spužvama, školjkama i drugim malim životinjama, no neke od njih su i detritivori što znači da se hrane ostacima organske tvari (mrtvim organizmima).

S unutarnje strane svih krakova nalaze se prionljive (ambulakralne) nožice. Morske zvjezdače ne mogu se njima brzo kretati, ali ih zato ovi grabežljivci mogu upotrijebiti za nešto mnogo zanimljivije. Zahvaljujući prionljivim nožicama zvjezdača može držati školjku dok ona skroz ne popusti i ne otvori se, a tada morska zvjezdača izbaci svoj želudac kroz usta, opkoli svoj plijen, zalijeva ga sokom za probavu te ga naposljetku proguta.

Morske zvjezdače imaju veliku sposobnost regeneracije, odnosno obnavljanja oštećenih dijelova tijela. Primjerice, ukoliko dođe do oštećenja i ostane samo jedan krak zvjezdače, iz tog jedinog preostalog kraka mogu izrasti svi ostali krakovi.

Poznato je oko 2000 vrsta morskih zvjezdača, dok su u Jadranskom moru zabilježene 32 vrste.

Narančasta križalina (Astropecten arancianus) čest je organizam pješčanih dna u Jadranu. Veći dio dana provodi zakopana u pijesku, a aktivna je u sumrak i noću.

foto: commons.wikimedia.org

Slika 1. Narančasta križalina

Česta je i neobična pločasta zvjezdača (Peltaster placenta), jastučastog izgleda. Vrsta živi u Sredozemnom moru i Atlantiku između 10 i 500 metara dubine, a  jedna je od malobrojnih vrsta koje su iz Sredozemlja ušle u Crveno more prolaskom kroz Sueski kanal.

foto: flickr.com

Slika 2. Pločasta zvjezdača

U Jadranskom moru, pored poznate crvene zvjezdače (Echinaster sepositus), česte vrste su i morska zvjezdica (Asterina gibbosa), purpurna zvjezdača (Ophidiaster ophidianus), tvrda zvjezdača (Hacelia attenuata), petokutna zvjezdača (Anseropoda placenta) i mnoge druge.

Izvori:

1. Tom Turk (2011): Pod površinom Mediterana; Školska knjiga, Zagreb.

2. Habdija, I., Primc-Habdija, B., Radanović, I., Vidaković, J., Kučinić, M., Špoljar, M., Matoničkin, R., Miliša, M., (2004): Protista - Protozoa i Metazoa - Invertebrata. Funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor. 

Ocjena: 10.00 (2 glasova) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.