Skupina: gmazovi

Prehrana: mesojed

Duljina: 0.6 - 1.2 m

Rasprostranjenost:  Indija, Šri Lanka,  jugoistočna Azija, istočni dio Kine

Ako se bojiš zmija, leteća zmija veličine oko 1 metar sigurno zvuči kao noćna mora, no one u Aziji stvarno postoje i to čak 5 različitih vrsta. Najmanje vrste dugačke su oko 60 centimetara, a najduže imaju više od 1.2 metra.  Na sreću stanovnika jugoistočne Azije, leteće zmije imaju umjereno jak otrov, opasan samo za male životinje kojima se hrane: glodavce, guštere, žabe, ptice i šišmiše, a većinu vremena provode u krošnjama.

Prehrana: biljojed

Skupina: sisavci

Duljina:  33-42 cm

Rasprostranjenost: jugoistočna Azija

U krošnjama azijskih prašuma obitavaju i neobični sisavci kožuškari. Kroz zrak jedre od jednog do drugog stabla uz pomoć ogromne letne opne (patagium) koja se proteže od vrata do vrhova prstiju (i između prstiju) sve do repa i oblikom podsjeća na zmaja.  Kad skoče s grane i rašire se, opna djeluje kao padobran – njena velika površina usporava padanje i omogućava im da rade spektakularne skokove s drveta na drvo. Mogu projedriti više od 100 m, a pritom gotovo nimalo ne gube na visini. Iako se u zraku kreću s neopisivom lakoćom, na tlu su spori i prilično šlampavi.  

Prehrana: mesojed

Skupina: vodozemci

Duljina:  7-10 cm

Rasprostranjenost: jugoistočna Azija

Vjerojatno si vidjela/vidio  žabe koje plivaju, skaču i hvataju kukce, ali jesi li vidjela/vidio žabe koje lete? Azijske leteće žabe žive u bujnim tropskim džunglama jugoistočne Azije. Odlično su opremljene za hvatanje svoje omiljene hrane, letećih kukaca. Kada kraj njih prozuji zanimljivi kukac one skoče s grane i rašire svoje udove opremljene opnama između prstiju. Te opne, uz labave kožne nabore na bočnim dijelovima tijela,  hvataju zrak i služe kao padobran pa žabe sporije padaju. Tako bez problema mogu skočiti na drvo udaljeno i 25 metara! U zraku su toliko vješte da mogu raditi čak i zaokrete, a rijetko koji kukac im izmakne! Veliki ljepljivi jastučići na prstima pomažu im da nježno slete, bilo to na granu ili na tlo. 

Životinje o kojima je ovdje riječ nisu baš obične. Ne žive na tlu i nisu ptice, kreću se zrakom, ali ipak ne mogu letjeti. Želite li upoznati bića naziva kao što su krzneni zmajevi, leteće žabe ili zmije frizbiji pridružite nam se u nastavku.

Možda ste u školi već učili što se nalazi u stanicama našega tijela i možda ste čuli da je u središtu stanice plan našega cijeloga tijela. Kako bismo zavirili što se točno događa u stanici morat ćemo krenuti u opasnu ekspediciju. Zamislimo da se možemo smanjiti na veličinu 100 puta manju od veličine stanice. Ovako maleni mogli bismo sjesti za upravljač minijaturnog istraživačkog broda koji je opremljen najboljim istraživačkim instrumentima kao npr. skenerima i raznim sondama. Pošto ne znamo kakve nas opasnosti očekuju u stanici, brod je opremljen i preciznim laserskim topom koji će nas štititi od skoro svih opasnosti. Sada kada smo spremni krenimo na ekspediciju u samo središte stanice!

Gotovo svi koji ih vide kako bez napora, velikim brzinama lete zrakom, ostanu zapanjeni ovim letećim kukcima. Njihove boje, od vatreno crvene, preko zelene metalnog odsjaja do nebesko plave, čine ih lijepim ukrasom brojnih jezera. No, ovi su kukci puno više od samo lijepog prizora, oni su aktivni grabežljivci koji siju strah među ostalim kukcima istoga područja. Svojom prisutnošću pokazuju nam u kakvome je stanju neko jezero ili močvara, a osim toga na Zemlji su već jaaako dugo vremena. Pa, pogledajmo ih sada malo bolje i uđimo u svijet vretenaca!

Kada bi vas netko upitao tko je najveći živi organizam na svijetu, što biste odgovorili? Nakon kratkog razmišljanja, vjerojatno biste rekli da je to veliki slon, golemi plavetni kit ili pak žirafa dugačkoga vrata. I bili biste u pravu kada biste tražili najveću životinju na kopnu ili u moru. Ali razmislite li još malo, vidjet ćete da živi organizmi nisu samo životinje. Ovdje spadaju i oni koji veličinom, težinom, a i starošću daleko premašuju bilo koju životinju. Oni dišu, hrane se, razmnožavaju i rastu. Rasprostranjene su gotovo na svim kopnenim (a poneke i u morskim)  područjima na zemlji, a zovu se biljke.

Oni nisu bakterije. Nisu biljke ni gljive, pa čak ni životinje. Neki se čak pitaju jesu li ova „bića“ uopće živa. Kada vam netko spomene virus, vjerojatno se sjetite prehlade ili gripe, ali virusa ima puno i mnogi su puno opasniji od obične prehlade. Možda ih ne vidimo i ne čujemo no, vjerujte, oni su svuda oko nas. Vrebaju i čekaju da iskoriste naše tijelo kako bi povećali svoj broj.

Skupina: Sisavaci

Način prehrane: Biljojed

Duljina: 40-70cm

Rasprostranjenost: Srednja i Južna Amerika

Praveći puno buke vjerojatno bi uznemirila/o pola prašume, no uz sav trud i naprezanje očiju teško da bi uočila/o najrasprostranjenijeg sisavca koji obitava u krošnjama drveća Središnje i Južne Amerike. Ljenivci će ostati mirni, tihi i skriveni. Znanstvenicima je trebalo dugo vremena da otkriju da u jednom kvadratnom kilometru šume živi i do 700 ljenivaca, a primjerice, samo 70 majmuna urlikavaca.

Neki od nas im se dive, neki ih ni ne primjećuju, a nekima se pojavljuju u najgorim noćnim morama. Ima ih raznih oblika, veličina, boja i ponašanja, a možemo ih naći u gotovo svakom kutku zemaljske kugle. To su, pogađate – KUKCI!