Bodljikaši Jadranskog mora – 1.dio
Autor Agata Kovačev 23.10.2014. ( 9468 pročitano ) Članci istog autora

Patuljasti ježinac ( Foto: EOL)Bodljikaši su posebna skupina organizama koje nalazimo isključivo u moru i nemaju kopnenih rođaka. Ime su dobili upravo zbog bodlji koje posjeduju po svom tijelu. Pored svima poznatih ježinaca, zvjezdača, morskih krastavaca (trpova), u bodljikaše spadaju i morske zmijače i ljiljani (stapčari). Svi oni u odraslom stadiju žive na morskom dnu, a kao ličinke lebde u morskom stupcu. Više o njima saznajte u nastavku.

 



Ježinci su kozmopolitska skupina morskih beskralježnjaka koji naseljavaju morska staništa diljem svijeta, od polova do ekvatora. Nalazimo ih na svim vrstama supstrata morskog dna, od zone plime i oseke do dubine od 1000 metara. Do sad je opisano oko 750 vrsta, od čega 25 vrsta živi u Sredozemnom moru.

S obzirom na tjelesnu simetriju, morski ježinci sistematski se dijele na dvije skupine: pravilnjaci (Regularia) i nepraviljnaci (Irregularia). Regularni ježinci su se evolucijski pojavili ranije, a glavno obilježje im je pravilna, peterozrakasta simetrija tijela. Njihove bodlje su dugačke i čvrste, a žive i pokreću se puzeći po morskom dnu (epifauna).

Nešto kasnije pojavili su se iregularni ježinci koji imju bilateralnu simetriju tijela te su se počeli zakopavati u mekani sediment (infauna). Njihova čahura je rijetko kružnog obrisa kao što je kod regularnih ježinaca, već je najčešće jajasta i spljoštena. Bodlje su im mekane i četinaste.

U obrani ježinaca, osim bodlji, sudjeluju i pedicelarije koje se nalaze na površini čahure. To su sitni štapićasti oblici (sitne štipaljke), smješteni između bodljika, koji služe za čišćenje površine tijela, obranu, hvatanje plijena, sakupljanje sitne hrane, ali i za držanje kamenčića i algi za one vrste koje se pokrivaju. Sa nekim vrstama ježinaca je teško rukovati jer imaju pedicelarije sa otrovnim žlijezdama.

Hridinski ježinac ( Foto: EOL)

Hidrinski ježinac (Paracentrotus lividus)

Na čahuri ježinaca jasno se vide prionjljive ili ambulakralne nožice koje osim u pokretanju, igraju ulogu u donošenju kisika u tijelo i otklanjanju otpadnih plinova kao što je ugljikov dioksid. Pored ambulakralnih nožica, bitna morfološka značajka svih bodljikaša, ne samo ježinaca, je vodožilni sustav koji služi za pokretanje, hanjenje, otklanjanje štetnih proizvod metabolizma i disanje.

S obzirom na prehranu, ježinci se mogu hraniti na različite načine. Regularni ježinci hrane se koristeći žvačni aparat pomoću kojeg mogu gristi i strugati. Mnogi ježinci koji žive u plićim područjima su herbivori, tj. hrane se algama i morskim travama. Druge vrste ježinaca su strvinari te se hrane leševima uginulih organizama i detritusom sa morskoga dna, pa čak i spužvama, dagnjama i priljepcima. Iregularni ježinci su filtratorni organizmi koji gutaju velike količine sedimenta koji prolazi njihovim želucem, dok se organski materijal zadržava.

Ljubičasti ježinac (Foto: EOL)

Ljubičasti ježinac (Sphaerechinus granularis)

Ježinci su tijekom evolucije razvili brojne prilagodbe koje im pomažu da prežive: imaju osjet dodira (ako ih bilo što dotakne oni okrenu svoje bodlje prema dijelu gdje su osjetili dodir), osjetljivi su na svjetlo (zbog toga su noćni organizmi) i morske struje (da bi se zaštitili od jakih strujanja i valova ulaze u rupe na stijenama). Isto tako, posjeduju djelomičnu mogućnost regeneracije, što znači da mogu regenerirati (obnoviti) otpale bodlje, ali ne i jako oštećenu čahuru.

Najčešći predstavnici pravilnih ježinaca u Jadranskom moru su hidrinski ježinac (Paracentrotus lividus), ljubičasti ježinac (Sphaerechinus granularis), dugobodlji morski turban (Cidaris cidaris), patuljasti ježinac (Psammechinus microtuberculatus, naslovna fotografija) i Echinus acutus.

Dugobodlji morski turban (Foto: EOL)Echinus acutus (Foto: EOL)

Dugobodlji morski turban (Cidaris cidaris) i  Echinus acutus 




Ocjena: 5.00 (2 glasova) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica