Za ovu se vrstu smatra da je prva ikad otkrivena preko fotografije na Facebooku. Saznajte kako je to uspjelo znanstvenicima! 

Znanstvenici s Međunarodnog instituta za istraživanje vrsta (IISE) odabrali su 10 najvažnijih novootkrivenih vrsta za 2015. godinu.

Niti jedna životinja nije toliko povezana s evolucijom i Charlesom Darwinom kao gigantske kornjače s Galapagosa. Saznajte sve novootkrivene tajne ovih nježnih divova.

U popularnoj slovenskoj Postojnskoj jami, koju godišnje posjeti preko milijun turista, ovih se dana sva pozornost usredotočila na jaja čovječje ribice (Proteus anguinus), svima poznatog i omiljenog endema dinarskog krša. Ženka ovog osjetljivog vodozemca kojeg se može naći i u raznim krškim predjelima Hrvatske izlegla je između 50 i 60 jaja, od kojih tri pokazuju znakove rasta.

Između ostalog, kameleoni su poznati u svijetu po građi i funkcioniranju jezika. Naime, jezik im je vrlo dug i mišićav te premrežen sekretom koji nije ljepljiv, nego potpomaže stvaranju velike površinske napetosti koja drži plijen uz jezik. Kada se dovoljno približi plijenu, izbacuje jezik velikom brzinom do plijena, tako da plijen ne može pobjeći. Jezik se može usporediti s kratkom gumenom trakom.

Jeste li se ikad pitali gdje nestaju kukci kada vani zahladi i padne snijeg? Ili kako na proljeće, kada postane toplije ponovo se pojave u našoj okolini; skakuću, zuje i lete na sve strane kao da nikada nisu ni nestali!? Ma naravno da to nije neka magija u kojoj ih „malo ima - malo nema“, ali nama se to baš tako čini jer kukci su razvili prilično zanimljive strategije za preživljavanje zime.

Glasovi su zasigurno najbrži oblik komunikacije. Životinje se sporazumijevaju na najrazličitije načine - neke ispuštaju odbojne mirise, druge se koriste vizualnim obilježjima, a neke izvode određene pokrete u svrhu priopćenja informacija. Jedan od najboljih dokaza pravog životinjskog „govora“ je ples pčela medarica za čije je otkriće austrijski znanstvenik Karl Von Frisch 1973. godine dobio Nobelovu nagradu.

Tiho i polako stiže nam jesen. Mijenja ruho drveću, donosi maglu te mnoge plodove. No, kamo odlaze ptice u jesen? Svake jeseni, velike skupine ptica selica pripremaju se na let prema jug. Koja je njihova tajna, kako znaju kamo moraju letjeti i kako se orijentirati? Otkrijmo!

U početku svog nastanka, prije 300 milijuna godina, jantar nije bio ništa više nego obična smola koju su izlučivale kopnene biljke (četinjače) iz rodova Prunus i Picea na mjestu pukotine ili ozljede na kori drveta. Smola je ljepljiva i gusta, a njena zadaća je zacjeljivanje ozljede i zaštita drva od infekcija i bolesti. Na zraku smola se kruti, pada na tlo i uklapa se u sediment u kojemu se odvijaju kemijski procesi 2-10 milijuna godina, sve dok „ružno pače“ (smola) ne postane  „labud“ - JANTAR! Dok je smola još tekuća može zarobiti razne kukce ili biljke, čineći tako malene vremenske kapsule! Baš poput kinder jajeta s iznenađenjem, jantar čuva različite tajne i bića iz prošlosti koji svjedoče o evoluciji živog svijeta na Zemlji.

Svatko od vas je barem jednom u životu bio u šumi ili na livadi, uživao u svježem zraku, divnom danu i odličnom društvu. Usput ste uočili razne životinje: ptice, kukce, guštera na osunčanom kamenu, vjevericu. To su životinje koje su svima nama drage i uvijek ih je lijepo vidjeti. Ali na nekim prostorima Hrvatske žive životinje poznate kao zvijeri (Carnivora). Kod nas žive tri vrste velikih zvijeri: sivi vuk (Canis lupus), euroazijski ris (Lynx lynx) i smeđi medvjed (Ursus arctos). Pa krenimo od najmanje prema najvećoj!