Energija vode – tisućljetno bogatstvo prirode
Autor Andreja Lucić 03.6.2012. ( 5745 pročitano ) Članci istog autora

Energija vode (foto: Flickr)Nakon čitanja naslova vjerojatno je prvo pitanje koje se ti nameće sadrži li voda uopće energiju? Kao i većina drugih tvari, voda sadrži dva oblika energije. Prvi oblik je kinetička energija, to je energija koja se može koristiti prilikom kretanja. Zbog te energija voda može teći i nastaju valovi. Drugi oblik je potencijalna energija vode koja je „uskladištena“ u vodi, ali je neiskorištena.



Ta energija postaje korisnom kada voda počne teći. Tada se ona pretvara u kinetičku energiju koja uzrokuje kretanje. Energija vode je upravo ona energija koja nastaje padom vode i može se korisno upotrijebiti.

Tijekom povijesti energija vode koristila se za navodnjavanje i pokretanje različitih mehaničkih naprava kao što su vodenice, mlinovi, dizalice ili liftovi. U današnje vrijeme energija vode se najčešće koristi u velikim hidroelektranama gdje se postupno i preko nekoliko uređaja, kao što su turbine i generatori, pretvara u električnu energiju. U prirodnim uvjetima snaga (i energija) vode vidljiva je u hidrologiji, odnosno u silama kojima voda djeluje na dno i obale. Voda je najsnažnija u uvjetima poplave kada pomiče sediment i drugi materijal s dna i obala, uzrokuje eroziju (oštećenje obala) i sve to prenosi nizvodno gdje dolazi do postupne sedimentacije materijala.

Vodenice na rijeci Plivi,  BiH (foto: Wikimedia Commons)

Vodenice na rijeci Plivi (Bosna i Hercegovina), nekad u upotrebi, a danas kao turistička atrakcija


Snagu vode koristili su već u 6. tisućljeću prije Krista za navodnjavanje u Mezopotamiji i starom Egiptu, a prvi vodeni satovi konstruirani su u 2. tisućljeću prije Krista. U Indiji i starom Rimu koristili su vodenice i mlinove za žitarice, dok su iz Kine i dalekog istoka poznate vodom pokretane crpke koje su vodu prebacivale u kanale za navodnjavanje. U Francuskoj je sredinom 18. stoljeća objavljeno djelo koje opisuje različite vertikalne i horizontalne uređaje pokretane vodom (hidraulični uređaji), a industrijska revolucija (18. - 19. stoljeće) je znatno ubrzala razvoj ove tehnologije u kojoj je voda bila glavni pokretač novih izuma. Sigurno si čula/čuo za Kalifornijsku zlatnu groznicu (1848. - 1849. godina) kada su doseljenici iz cijelog svijeta hrlili u Sjevernu Ameriku u potrazi za zlatom. U toj su se potrazi također služili hidrauličnim rudarenjem u kojem su se pomoću mlazova vode pod visokim tlakom ispirali sedimenti i stijene. Kako je to uistinu izgledalo pogledaj na samom početku ovog isječka iz filma.

Hidraulično rudarenje (foto: U.S. Army Corps of Engineers)

Hidraulično rudarenje u Kaliforniji (SAD) krajem 19. stoljeća


Tijekom 1830-ih godina snaga vode se u Americi koristila i za promet teglenica kanalima, a razvojem željezničkih pruga ovi kanali su modificirani u male hidrocentrale. Tih godina je istraživač James B. Francis konstruirao zatvorenu reakcijsku turbinu (koja izgleda poput velikog kotača)  kakva je i danas u širokoj upotrebi.

Hidroelektrična energija je energija koja se dobiva padom ili strujanjem vode, a smatra se obnovljivim izvorom energije koji se, za razliku od fosilnih goriva, može obnoviti nakon što se iskoristi za proizvodnju energije. Ovaj oblik energije ima mnoge prednosti, ali i nedostatke. Voda sadrži relativno veliku količinu upotrebljive energije koja se može iskorištavati uz relativno niske troškove. Nadalje, hidroelektrane emitiraju vrlo malo ugljikovog dioksida i drugih štetnih plinova te imaju znatno duži vijek trajanja od termoelektrana ili nuklearnih elektrana. Brane koje se koriste za hidroelektrane mogu spriječiti poplave te pomažu u regulaciji vode za navodnjavanje nizvodno od brane. Međutim, hidroelektrane istovremeno zauzimaju mnogo prostora što uzrokuje gubitak staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, narušavaju izgled okoliša i onemogućavaju brojne rekreativne aktivnosti na rijekama, a same brane onemogućavaju nizvodne i uzvodne migracije riba. Također, često su životne zajednice rijeka znatno smanjene u području izgradnje hidroelektrana.

Više o ovoj temi pročitaj u članku "Kako rade hidroelektrane?"



Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka Prethodni članak Sljedeći članak
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica