10 načina da sačuvate more
Autor Matea Jarak 24.9.2016. ( 950 pročitano ) Članci istog autora

More (foto: pixabay.com)Spomen mora oduvijek odvlači misli na neka ljepša i toplija mjesta. No, istina o morima i oceanima je daleko od lijepog i toplog. Sada više nego ikada, mora i oceani se nalaze u opasnosti, a prvi krivci smo, naravno, mi ljudi. Vjerovali ili ne, svatko malim promjenama u načinu života može doprinijeti oporavku mora. U nastavku vam donosimo 10 stvari koje možete napraviti za spas mora i oceana.



   1.  Smanjite svoj ekološki otisak – ekološki otisak je naš trag koji ostavljamo u okolišu, u obliku ugljikovog dioksida (CO2). Online je moguće izračunati svoj ekološki otisak, ovisno o našim dnevnim navikama. Tako ćete uočiti da vožnja bicikla ili korištenje javnog prijevoza jako smanjuju vaš otisak.  CO2 koji proizvede industrija i automobili ne odlazi u potpunosti u atmosferu: gotovo 25 % tog plina apsorbiraju mora i oceani zbog čega dolazi do acidifikacije ili zakiseljavanja mora. To trenutno dovodi do promjena u ekosustavima i ima velik utjecaj na morski život.

Zeleni otisak (foto: flickr.com)

    2.  Kupovinom hrane domaćeg porijekla i od malih proizvođača smanjujemo ogromne količine goriva i ispušnih plinova  nastalih prilikom transporta hrane i robe. Na ovaj način smanjujemo i količine umjetnih sredstava koja se koriste u velikim poljoprivredama, poput insekticida na poljima ili hormona u štalama. Jedan od najvećih problema korištenja kemikalija u poljoprivredi je njihovo ispiranje u vodene sustave koji ih zatim nose do mora. Primjer toga možemo naći u našoj neposrednoj blizini, gdje je Sjeverni Jadran strahovito opterećen organskim materijalom zbog rijeke Po u Italiji, čiji tok gotovo cijelo vrijeme prate poljoprivredne površine.

   3.   Pametnim izborom ribe u ribarnicama možete doprinijeti u borbi protiv neodrživog ribolova. Izbjegavajte kupovinu ribe u velikim trgovačkim centrima jer tako potičete masovni ribolov. Ne kupujte ribu koja vam se čini da je premalena, vjerojatno ste u pravu. Ribari često uzimaju ribu iz mora koja još nije dosegla dovoljnu veličinu da se može razmnožavati. Na taj način uništavaju buduće potencijalne generacije. Na nekim našim tržnicama možete saznati odakle riba dolazi, u nekim državama čak i koriste oznake koje govore o porijeklu ribe. Ono što vam savjetujemo je da kupujete ribu u malim ribarnicama, od provjerenog izvora te da pokušate jesti što više ribe koja se nalazi niže na hranidbenoj piramidi poput srdela, salpi ili cipla umjesto tune i sličnih velikih predatora.

    4.  Smanjite korištenje plastike. Svaki komad plastike koji je ikad proizveden, osim ako se ne rastopi ili reciklira, još uvijek postoji u originalnoj formi na ovom svijetu. Ogromne količine plastičnog otpada završavaju u morima i oceanima, pa tako možete prošetati nekim plažama izvan turističke sezone i na svoje oči se uvjeriti u količine plastičnih štapića za uši, čepova i boca koji se tamo nalaze. Na internetu možete pronaći brojne savjete kako živjeti bez plastike, a ovo je nekoliko naših: kupujte u rinfuzama, koristeći svoje posude koje ćete ponovno upotrebljavati, kupujte hranu pakiranu u što manje ambalaže, koristite staklene čaše i šalice u uredima i kod kuće umjesto jednokratnih plastičnih, ne kupujte vodu u boci, koristite boce koje mogu potrajati.

Plastika u moru (foto: pixabay.com)
    5.  Koristite što je manje moguće kemikalija u domu i vrtu. Izbjegavajte korištenje velikog broja jakih kemijskih sredstava za čišćenje po kući, pokušajte naći prirodnije zamjene za njih. Neke od ideja možete naći na stranici reduce.org, a neke od njih i mi donosimo. Umjesto pranja prilaza u vašem vrtu radije ga pometite. Ostatci ulja iz automobila ili sredstvo za čišćenje može preko kanalizacije dospjeti u more. Umjesto opasnih i otrovnih sredstava za čišćenje u domu možete koristiti sodu i ocat koji uspješno mogu ukloniti svakakve mrlje s različitih površina.

    6.  Odlažite otpad odgovorno. Iako se ponekad čini da recikliranje u našoj državi nema smisla, uvijek ćemo vas poticati da upravo to i radite. Gdje god je moguće, reciklirajte i ponovno upotrebljavajte predmete. Ne bacajte oštećenu odjeću već je pokušajte popraviti ili iskoristiti za nešto drugo. Ulja, ostatci hrane i otpad ne smiju se bacati izravno u kanalizacijske otvore jer može doći do začepljenja i prelijevanja voda u vodene sustave koji opet na kraju završavaju u moru.

    7.  Izbjegavajte kupovinu tropskih ribica za kućne ljubimce. Kao i hrana, i ljubimci imaju svoje mjesto porijekla koje se može provjeriti. Ako već nabavljate tropske ribice pobrinite se da imaju adekvatne uvjete za život i da dolaze od uzgajivača, a ne izravno s koraljnih grebena. Lov na tropske ribice je velik problem za bioraznolikost mora u cijelom svijetu, do te mjere da se čak i crtić „Potraga za Nemom“ bavi tom problematikom. Ilegalna trgovina tropskim ribicama je u porastu, samo iz razloga što ih ljudi kupuju, rješenje problema je vrlo jednostavno. Također, ni pod koju cijelu ne puštajte tropske kućne ljubimce u prirodu. Zbog puštanja alohtonih (unesenih) životinja u prirodu nastaju invazivne vrste koje mogu prenijeti bolesti ili izgurati sa staništa autohtone (nativne)  životinje.

    8.  Nemojte kupovati proizvode koji sadrže dijelove morskih životinja, poput češljeva za kosu od kornjačevine ili nakit od koralja. Takvi proizvodi ne samo da prijete izlovom morskih bića već i uništavaju staništa. Iako to nije trend kod nas, izbjegavajte proizvode poput peraja morskih pasa koji se koriste u alternativnoj medicini. Kako biste pridonijeli spasu Jadrana, obavezno prijavite ukoliko zateknete nekoga tko vadi ili prodaje zaštićene morske životinje poput prstaca ili periske.

Submaniaci (foto:submania.hr)
    9.  Održavajte plaže čistima. Iako smatrate da „to nije vaš posao“, upravo je suprotno. To je posao svih nas, da čistimo svoj okoliš, iako nismo mi onečistili. Angažirajte svoje društvo, lokalnu zajednicu ili školu, odaberite lokaciju, kupite vreće za smeće i krenite, toliko je jednostavno. U suradnji s gradom ili općinom dogovorite odvoz tog smeća i uživajte u čistoj plaži. Nanosi smeća nisu samo ružni, već mogu biti i opasni. Pobrinite se da vaša djeca mogu bez opasnosti uživati na plažama i izvan sezone.

    10.  Ne ometajte morske životinje. Iako su mnogi školjkaši i morski puževi jednostavno neodoljivi, nemojte ih uzimati iz staništa. Mnoge su životinje i zaštićene, pa za početak riskirate velike kazne, a uz to sudjelujete u uništavanju bioraznolikosti mora. Nemojte vaditi ježinca iz mora kako biste ga proučili, zaronite vi k njemu na dno, ipak žive u plićacima. Ne trgajte koralje, a ukoliko se bavite ronjenjem s bocama, uvijek oprezno prolazite pored stijena kako ne biste oštetili dugogodišnji trud životinja koje grade svoja staništa na njima.
 
Izrada ovog članka nastala je uz financijsku potporu tvrtke Valamar riviera d.d.
________
Izvori:  
http://www.oneworldoneocean.com/blog/ ... ys_to_help_save_the_ocean
http://oceana.org/living-blue/10-things-you-can-do
http://ocean.nationalgeographic.com/o ... can-do-to-save-the-ocean/
http://gracelinks.org/blog/803/10-way ... ou-want-to-save-the-ocean
http://myplasticfreelife.com/plasticfreeguide/
________

Ocjena: 10.00 (1 glas) - Ocijeni vijest -

Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka Prethodni članak
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica