Izradi svoj herbarij!
Autor Behija Salkić 06.6.2012. ( 49328 pročitano ) Članci istog autora

HerbarijLjudi su od davnina koristili biljke iz svoje okoline za različite potrebe. S vremenom se razvila potreba sakupljanja biljaka zbog njihovog proučavanja. Najlakši način za učenje o biljkama je kroz sakupljanje, sušenje i slaganje biljaka u zbirku koja se naziva herbarij. 



Gdje i kako sakupiti biljke?

 

Biljke su svuda oko nas, bilo da živite u velikom gradu ili na selu, uvijek ćete moći pronaći biljke prikladne za sakupljanje. Kada krenete u potragu za biljkama koje ćete sušiti i slagati u svoj herbarij, korisno je sa sobom nositi stare novine, lopaticu, nožić ili škare, običnu olovku, te post-it papiriće. Lopatica će služiti kao pomoć pri vađenju cijele biljke, ukoliko je ona malena. Velike biljke, poput ogromnih stabala, ne možete cijele staviti u herbarij, ali zato uz pomoć nožića ili škara odrežete grančicu s nekoliko listova. Sakupljene biljke se zatim pažljivo slažu u novine te se uz svaku ubranu biljku na post-it papiriće zapisuje datum kada je biljka ubrana, nalazište (npr. Zagreb, Sisak, Istra…), opis staništa (npr. uz rub šume, livada, uz more…), te ako znate, ime biljne vrste koju ste ubrali.

 

Oprez! Mnogo biljnih vrsta u Republici Hrvatskoj je ugroženo i zaštićeno, te je takve vrste zabranjeno sakupljati. Budući da je ponekad teško znati koje biljke se smiju brati, a koje ne, obično je dobro izbjegavati brati biljke s lijepim cvjetovima, jer su takve često ugrožene i zaštićene. Najbolji primjer za to su biljke koje se javljaju u proljeće, poput šafrana, jaglaca i visibabe. Takve biljke je poželjno fotografirati te umjesto pravog primjerka staviti fotografiju u herbarij. Osim toga, važno je paziti i gdje se biljke beru. Naime, u zaštićenim područjima poput nacionalnih parkova i parkova prirode zabranjeno je branje biljaka.

 

Imam biljke, što dalje s njima?

 

Sakupljene biljke treba osušiti prešanjem u novinama. Najjednostavniji način je takve biljke staviti ispod nečega teškog, poput knjiga i sličnih predmeta. Važno je samo da težina predmeta bude ravnomjerno raspoređena na cijeli biljni materijal. Također, svakih nekoliko dana potrebno je zamijeniti novine. Budući da novine upijaju vlagu iz biljaka, kako bi se one što prije osušile, kao i da se ne razviju različite plijesni, stavljamo ih u nove novine. Pritom treba paziti da se biljke lijepo slože i da listovi i cvjetovi, ako ih ima, budu lijepo rašireni. Također, nemojte zaboraviti uz biljke premjestiti i njihove odgovarajuće post-it papiriće na koje ste zapisali kada i gdje ste ih ubrali.

 

Nekoliko savjeta: Biljke nikada nemojte slagati u knjige. Budući da one prešanjem gube vodu, na taj način možete uništiti knjige. Biljke je bolje slagati u dva sloja novina, a ponekad i više ako se radi o biljkama koje su „mesnatije“, tj. sadrže veću količinu vode u sebi. Također, ako želite da se boja cvjetova, ukoliko ima cvjetova na vašim biljkama, bolje sačuva dobro je staviti i sloj običnih papirnatih maramica tijekom prešanja.

Konačno su se osušile!

 

Kada se biljke u potpunosti osuše (nakon nekoliko mijenjanja novina, otprilike nakon dva do tri tjedna), možemo ih početi slagati u herbarij. Jako je važno da one budu skroz suhe, jer na taj način će se spriječiti razvoj gljivica i one neće propasti. Također, ukoliko kod svojih biljaka vidite nekakve sitne kuglice koje nisu dio biljke ili čak sitne kukce kako veselo šeću po novinama, takve primjerke je najbolje baciti. Naime, sitne kuglice su jajašca kukaca koji, kada se razviju, mogu pojesti vaše biljke, a to bi stvarno bila šteta, nakon cijelog truda.

Biljke za herbarij (foto: Behija Salkić) Biljke za herbarij (foto: Behija Salkić)


Biljke za herbarij s odgovarajućim podacima


Ono što vam dalje treba za izradu vašeg herbarija su: obični bijeli papiri (A4 format), prozirne plastične folije, škare, ljepljiva traka (selotejp), obična ili kemijska olovka, etikete na koje ćete napisati podatke o biljci te jedan fascikl u koji ćete na kraju složiti sve svoje biljke.

Pribor za izradu herbarija (foto: Behija Salkić)


Pribor potreban za izradu herbarija 

Prvo trebate svoju osušenu biljku smjestiti na bijeli papir. Ukoliko je ona manja, najbolje ju je staviti na sredinu. Ukoliko je veća, pokušajte ju namjestiti tako da ostane dovoljno mjesta u donjem lijevom ili desnom kutu, za etiketu s podacima. Ako je biljka prevelika za papir, onda ili odrežite dio ili ju savinite tako da cijela stane (ovakvo rješenje je često potrebno kod različitih vrsta trava). Zatim je potrebno biljku učvrstiti kako se ne bi micala po papiru, a to je najlakše učiniti selotejpom. Probajte biljku učvrstiti sa što manjim komadom selotejpa, jer tako izgleda urednije. Također, nikada nemojte selotejp lijepiti preko cvijeta ili lista, najurednije je ako to učinite preko stabljike. Kod većih primjeraka, biljku možete učvrstiti na nekoliko mjesta.

Biljke za herbarij (foto: Behija Salkić) Biljke za herbarij (foto: Behija Salkić)


Biljke na papiru s potrebnim podacima (lijevo) i u zaštitnoj foliji (desno)


Tako složenu biljku stavljamo u prozirnu plastičnu foliju te joj dodajemo ispisanu etiketu s podacima o biljci.

Etiketa s podacima o biljci (foto: Behija Salkić) 


Etiketa s podacima

Hm, a što sve treba pisati na toj etiketi?

 

Etiketa je svojevrsna osobna iskaznica svake biljke koja se nalazi u herbariju. Na njoj se moraju nalaziti osnovni podaci o svakoj biljci, a to su: ime vrste, nalazište gdje je biljka ubrana i stanište na kojem je ubrana, datum kada je ubrana, te ime osobe koja ju je ubrala. Upravo zbog svega ovoga se zapisuju podaci na post-it papiriće tijekom sabiranja biljaka. Vrlo često nije moguće odrediti odmah o kojoj se biljnoj vrsti radi, u tom slučaju najlakše je potražiti pomoć starije osobe, poput roditelja ili profesora biologije, koji možda znaju što ste ubrali ili se poslužiti knjigama i internetom u odgonetavanju o kojim se vrstama radi.

 

Za one koji žele više: Postoje mnoge knjige koje možete potražiti u knjižnicama i knjižarama, a koje sadrže slike i opise čestih biljaka koje rastu oko nas. Ukoliko živite u kontinentalnom dijelu Hrvatske, korisna knjiga koja može biti od pomoći jest „Flora Medvednice – 250 najčešćih vrsta Zagrebačke gore“ (autori: Toni Nikolić, Sanja Kovačić). Ako živite na moru, može vam pomoći knjiga „Flora Jadranske obale i otoka – 250 najčešćih vrsta“ (skupina autora). Ponekad i uz svu pomoć možda nećete moći odgonetnuti koju ste biljku ubrali, no to nije razlog da se obeshrabrite ili bacite tu biljku. Ostavite je u herbariju, možda ćete nekada u budućnosti ipak uspjeti otkriti o čemu se radi.

 

I još par detalja…

 

Kada otkrijete koju vrstu imate, osim narodnog, hrvatskog imena vrste, bilo bi dobro napisati i latinsko ime vrste. Naime, u cijelom svijetu uobičajeno je vrstama davati latinska imena. Takav sustav je razvijen radi lakšeg sporazumijevanja, budući da svatko na svom jeziku vrste biljaka, životinja i ostalih organizama zove na svoj način. Recimo, tratinčica se na engleskom kaže common daisy, na njemačkom das Gänseblümchen, na talijanskom la pratolina comune, a na francuskom la pâquerette. Kako bi se izbjegli nesporazumi, dogovoreno je da svaka vrsta ima svoje latinsko ime, pa je tako tratinčica na latinskom Bellis perennis L. Tako postaje nevažno odakle ste i koje narodno ime određene vrste koristite, trebali biste moći pronaći o kojoj vrsti je riječ. Latinska imena se pišu u kurzivu (kosim slovima), a uz ime vrste se piše i određeno slovo ili kratica. To slovo ili kratica označavaju osobu koja je prvi puta otkrila tu vrstu i dala joj njezino latinsko ime. U slučaju tratinčice piše slovo L. koje je kratica za velikog botaničara i prirodoslovca Carla Linnèa koji je i uveo sustav latinskog nazivlja pri imenovanju vrsta.

 

Ukoliko znate narodno ime biljke, uz pomoć on-line baze podataka Flora Croatica ovdje možete otkriti latinsko ime vrste.

 

Za kraj, biljke je još samo potrebno posložiti u fascikl. Postoje različiti načini na koje ćete ih uvrstiti unutar fascikla. Možete ih slagati po abecedi, po skupinama (prvo četinjače, pa zatim dvosupnice, te na kraju jednosupnice), možete odvojiti prvo malene, zeljaste biljke, zatim grmove, te na kraju veliko drveće. Ili, jednostavno, možete složiti onako kako se vama najviše sviđa. 

Ocjena: 8.00 (14 glasova) - Ocijeni vijest -
Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka


Ostali članci
31.8.2018. - Uspješno dovršen 2. razred PANDA edukacije!
01.11.2017. - Započeo projekt "PANDA 2 - projektna nastava za darovitu djecu"
10.10.2017. - Udruga Bioteka zapošljava!
06.10.2017. - Otključavamo tajne živog svijeta u Sv. Martinu na Muri!
05.10.2017. - Otključavamo tajne živog svijeta u Općini Gola!

Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.

Poveznice

Registracija
Korisničko ime:
Lozinka:

Zapamti me



Ne sjećaš se lozinke?

Registriraj se!

Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.