Vi, baš poput mene i svih drugih ljudi, Zemlju smatramo i zovemo svojim planetom. To je mjesto gdje smo se razvili, gdje se rađamo i gdje živimo. To je naš dom. No, je li to stvarno istina? S našeg gledišta, da, sve se čini jasnim i očitim. Ali udaljimo se malo, i pogledajmo Zemlju iz malo drugačije perspektive, iz perspektive bakterija. 

Bakterije su nastale daaavno prije nas, one su zapravo jedni od prvih živih organizama na Zemlji. Bakterije su također zaslužne za atmosferu kakvu na Zemlji poznajemo i koja nam je omogućila da se razvijemo i dišemo.

Dok smo mi uvjereni da znamo sve o našem planetu, da smo njegovi vladari, bakterije ga poznaju više no što će čovjek vjerojatno ikada uspjeti. Od nezamislivih morskih dubina do najviših planinskih vrhova, od najsuših pustinja do najhladnijih polova, od najsitnijih životinja do najvećih biljaka. Sve je to njihov dom i imale su milijune godina da ga upoznaju, pa čak i promijene. Kako su ga kroz vrijeme mijenjale, bakterije su tim promjenama svoj dom, Zemlju, obogatile i omogućile nastanak sve više različitih vrsta i staništa. Mi ljudi svojim promjenama Zemlji činimo upravo suprotno. Smanjujući broj različitih oblika života i staništa, Zemlju činimo dosadnom i jednoličnom.

Petrijeva zdjelica s kolonijom bakterija (Yrsinia pestis) nakon 96 sati

No kako bismo bili pravedni, ispričat ćemo vam što je sve čovjek do sada saznao o bakterijama tako da sami zatim možete izgraditi svoje mišljenje o njima.

Bakterije su sitni mikroskopski jednostanični organizmi. „Jednostanični” naravno znači da se sve bakterije sastoje od samo jedne stanice, a ta jedna stanica obavlja sve osnovne funkcije koje obavlja i naše tijelo sastavljeno od milijuna stanica. Poput nas, bakterije se rađaju, hrane, razmnožavaju i umiru. Ipak postoje dvije velike razlike.

Prva je da se bakterije razmnožavaju dijeljenjem ili kloniranjem. To znači da se jedna bakterija majka jednostavno podijeli u dvije bakterije kćeri. Bakterije se dijele vrlo brzo, u prosjeku svakih 15 minuta do sat vremena iz jedne stare bakterije nastanu dvije nove. To svojstvo kloniranja koje se ponavlja u kratkim vremenskim razmacima jedno je od glavnih razloga zašto su se bakterije toliko rasprostranile.

Sigurno ste čuli izreku: savršenstvo je u jednostavnosti. Bakterijska stanica  upravo u to „vjeruje“. Vrlo je jednostavna. To je druga važna razlika između bakterija i svih nas. Naime, gotovo sve biljke i životinje sastoje se od stanica koje imaju jezgru. Jezgra je upravljački centar cijele stanice (zamislite nešto poput pilotske kabine u avionu).

Bakterija je jednostavnije građe i nema jezgru, već samo tzv. nukleoid (kružna DNK bez prave jezgre oko nje) koji je nešto poput vozačevog mjesta u autobusu. Bez kabine, bez mnoštva tipki, samo osnovne komande. To je vjerojatno zato što su bakterije vrlo stare, a kroz evoluciju nisu razvile jezgru. No očito im nije toliko niti trebala jer su i danas vrlo živahne i raširene.

Umjetno obojane bakterije Pseudomonas aeruginosa (lijevo) i Staphylococcus aureus (desno) pod elektronskim mikroskopom

Ljudi bakterije često dijele po načinu na koji se hrane ili po njihovoj građi. Tako postoje bakterije heterotrofi koje, poput nas, hranu uzimaju izvana i autotrofi koji, poput biljaka, sami sebi proizvode hranu. Ovdje je važno naglasiti još jednu jako važnu ulogu bakterija na Zemlji. Postoje bakterije koje nazivamo saprofitima. Te bakterije, uz još neke gljive, umrle organizme razlažu (potiču na raspadanje) i time sve elemente vraćaju u okoliš (tlo i atmosferu), tj. vraćaju Zemlji samoj. Zamislite samo da njih nema kako bi na Zemlji brzo nestalo elemenata potrebnih za život! Vidite, ovdje s pravom možemo reći da su te saprofitske bakterije prve počele provoditi recikliranje.

Prve bakterije nastale su prije gotovo 4 milijarde godina, a smatra se da je prvi živi organizam na Zemlji bio sličan upravo bakterijama. Iako su ljudi bakterije upoznali tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća, bakterije su uz čovjeka sve od njegova nastanka.

Većina ljudi o bakterijama misli sve najgore. Vjerojatno su i vama prve asocijacije na bakterije bolest i doktori. Ali važno je naglasiti da nisu sve bakterije uzročnici bolesti. U našem organizmu nalazi se i do 10 puta više stanica bakterija nego stanica koje grade naše tijelo! Kako onda nismo stalno bolesni? Dok naše tijelo nosi preko 1500 različitih vrsta bakterija, samo stotinjak ih je potencijalno opasno za naše zdravlje i to samo ako se nađu u određenom dijelu tijela, poput usta, pluća ili krvi.

Najviše se bakterija u ljudskom tijelu nalazi u crijevima i na koži. Bakterije u crijevima su neophodne za normalnu probavu te bismo, da ih nemamo, imali velikih problema s probavom. Primjerice, postoje određene bakterije koje nam pomažu da probavimo mlijeko i bez njih bismo svaki put nakon čaše mlijeka dobili grčeve i morali hitno na WC!

Nadamo se da sada shvaćate bar djelić ogormne važnosti bakterija! Bez bakterija život na Zemlji ubrzo bi nestao, a bez ljudi Zemlja je preživjela skoro 4 milijarde godina.

Što mislite, tko joj je bolji stanar?