„Sluzava morska trava“
Autor Igor Franić 29.10.2012. ( 15616 pročitano ) Članci istog autora

Planktonska alga Gephyrocapsa oceanica (foto: Wikimedia)Kupate se u moru, bezbrižno plivate kad odjednom pod nogama osjetite nešto sluzavo i ljigavo. Sigurno ćete odmah reći: „fuj, morska trava“ i otplivati što dalje od tog mjesta, negdje gdje je pjesak, zar ne? To na što ste naišli su ustvari alge i često su pokazatelj čistoće mora, stoga je vrijeme da se malo upoznamo i s ovim lelujavim morskim organizmima. Što su to alge, koje ćemo vrste najčešće naći u Jadranu i zašto su one važne, pročitajte u nastavku.



Što su to ustvari alge? Evo jednog objašnjenja: alge ili autotrofni protisti su organizmi koji u procesu fotosinteze sami sebi stvaraju hranu. Alge se nalaze posvuda. Možemo ih naći na zidovima, na gotovo bilo kojem vlažnom staništu, no najpoznatije su nam sigurno one u moru. Postoji mnogo vrsta algi, a možemo ih podijeliti na jednostanične, dakle one koje su građene od samo jedne stanice, i na mnogostanične, a mogu biti veličine od 1 mikrometra (veličina bakterije) pa sve do velikih kelpova koji mogu narasti do 60 metara!

 

:)

Zašto alga ide pješice u školu? Zato jer
ima samo jednu stanicu!

Vjerojatno ne biste rekli, ali jednostanične alge su posvuda. Najviše ih ima u vodama, morima ili jezerima, te čine biljni plankton (naslovna fotografija). Kao takve one su bogat izvor hrane mnogim vrstama životinja koje žive u vodi. Kada bismo pogledali kroz mikroskop u kap morske vode vidjeli bismo mnoštvo malih jednostaničnih algi. Bilo bi tu kremenjašica čije se tijelo nalazi sigurno unutar zaštitnog kremenog oklopa i algi bičašakoje koriste svoje bičeve kako bi se mogle kretati.


Volvox (foto: mikro-foto.de)Alga Haematococcus pluvialis (foto: mikro-foto.de)Podvodna

Fotografija alge volvox (lijevo), crveno obojane Haematococcus pluvialis (sredina) i podvodne "šume" velikih kelpova (desno)

No, stavimo sad mikroskop na stranu i upoznajmo neke „velike“ alge. Ne bi li bilo super da životinje i biljke možemo podijeliti u skupine po bojama? Npr. da žabu i zelenu papigu ili tigra i žirafu stavimo u istu skupinu!

E pa alge baš možemo podijeliti po tome koje su boje. Tako imamo zelene (Chlorophyta), smeđe (Phaeophyta) i crvene (Rhodophyta) alge. Zelena boja algi dolazi kao i kod biljaka od klorofila koji im služi za proces fotosinteze. No kod crvenih ili smeđih algi ovaj je klorofil prekriven pigmentom smeđe ili crvene boje.

Alga kremenjašica (foto: EOL)

Podjela algi (foto: Wikimedia)

Alga kremenjašica (lijevo) i podjela algi na crvene, smeđe i zelene (desno)


Alge za razliku od kopnenih biljaka nemaju korijen, stabljiku ni listove, pa se i razmnožavaju na drukčiji način od biljaka. Jednostanične alge mogu se jednostavno podijeliti tako da od jedne nastanu dvije (dioba) dok se mnogostanične mogu razmnožavati nespolno sporama ili spolno gametama.

 
Zaronimo sada u potragu za nekim najčešćim morskim algama. Jedna od prvih na koju ćemo naići zasigurno je alga morska salata (Ulva rigida). No, ona raste i na mjestima uz obalu gdje je more onečišćeno.

Zbog toga što morska salata svojim prisustvom ukazuje na onečišćenje okoliša, zovemo je bioindikatorom. Više doznaj u članku "Što su bioindikatori? "


Zato, krenimo dalje u čišće vode. Nailazimo na algu koja izgleda poput malih kišobrančića. To je jadranski klobučić (Acetabularia acetabulum, fotografija dolje) i iako izgleda kao višestanična alga, on je ustvari građen od samo jedne stanice koja može narasti i do 5 centimetara! Nevjerojatno, zar ne?

U čistim vodama Jadrana naći ćeš i smeđe alge kao što su jadranski bračić i padina, ali i crvene, kao npr. koralina.

Alga jadranski klobučić (foto: EOL)Alga jadranski klobučić (foto: Wikimedia)Alga morska salata (foto: EOL)


Jadranski klobučić fotografija (lijevo) i crtež (sredina), te morska salata (Ulva rigida, desno)

„Opasne alge“


Ipak, nisu sve alge bezazlene. Brojne alge dolaze iz dalekih krajeva u naše more švercajući se na sidrima velikih brodova ili njihovim balastnim vodama. Ove alge kao npr. kaulerpa (Caulerpa taxifolia) u našem moru nemaju prirodnog neprijatelja te se nekontrolirano šire i uništavaju naše domaće alge.

 Alga Caulerpa racemosa (foto: Wikimedia)

Alga Caulerpa racemosa jedna od najopasnijih invazivnih vrsta u Jadranu


I za kraj, da ne mislite kako alge postoje samo da bi nas plašile kada plivamo pokraj njih, evo još nekoliko informacija: alge proizvode velik dio kisika na Zemlji, hrana su mnogim vodenim životinjama, a koriste se u farmaceutskoj industriji, pa i kao hrana za nas ljude.

Sljedeći put kada uplivate u „morsku travu“ podignite nogu i pogledajte koja se alga nalazi ispod nje. Možda je neka od ovih koje smo mi upravo spomenuli.

Ocjena: 9.00 (5 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: alge   fotosinteza   plankton  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica