Najnogatije životinje na svijetu!
Autor Igor Franić 30.11.2012. ( 16211 pročitano ) Članci istog autora

Crtež strige (foto: picgifs.com)Prije nekoliko godina znanstvenik Paul Marek tijekom svog istraživačkog rada ponovo je otkrio vrstu stonoge koja nije viđena još od 1926. godine. Ono što je zanimljivo kod ove stonoge je broj njenih nogu. Koji je to broj i gdje je pronađena pročitajte u nastavku.



Najnogatija stonoga na svijetu pronađena je na malome području u državi Kaliforniji u Sjevernoj Americi. Dugo vremena mislilo se da je ova mala životinjica nestala s lica Zemlje, no 2005. godine dr. sc. Paul Marek pronašao je 17 jedinki ove vrste. Nakon toga prestao ih je skupljati jer se bojao da ih ne skupi baš sve!

Illacme plenipes (foto: Paul Marek/wikimedia)Hrastove šume u Kaliforniji (foto: Paul Marek/wikimedia)

Stonoga Illacme plenipes (lijevo) i njeno stanište u hrastovim šumama (desno)


Ova stonoga stručnog naziva Illacme plenipes ne samo da je sa svojih 750 pari nogu životinja s najvećim brojem nogu na svijetu, već je vrlo zanimljiva i zbog svojih drugih sposobnosti. To je vrsta koja najveći dio svog života provodi pod zemljom zbog čega nema oči te se orijentira svojim velikim ticalima, a boja tijela joj je bjelkasta.

Iako ima mnogo pari nogu, što bi joj sigurno moglo predstavljati problem prilikom kupovine obuće, ona je ipak vrlo mala životinjica.

Velika je samo 3 centimetra! Živi na malome području u hrastovim šumama gdje život provodi u mraku ispod kamenja. Na njenim mnogobrojnim nogama nalaze se oštre male pandžice kojima naglavce hoda po kamenitom staništu. Osim toga po cijelome tijelu ima brojne dlačice koje ispuštaju niti poput svile. Uloga ovih niti još nije u potpunosti poznata no pretpostavlja se kako joj pomaže da se što bolje drži za donju stranu kamenja. Najnogatija stonoga hrani se biljkama za razliku od striga o kojima ćemo malo kasnije.

 

A sada malo više o stonožnim stvorenjima!


Stonoge su vrlo stare  životinje te ih danas na svijetu ima oko 10 000 vrsta. One su uz štipavce (škorpione) najstarije kopnene životinje. Stonoge svrstavamo u koljeno člankonožaca, a sama riječ „stonoga“ govori nam koliko ustvari one imaju nogu. No, kao što smo vidjeli malo prije, mogu imati i puuuuuuno više od 100 nogu.

Opasana striga (foto: Igor Siwanowicz/deviantart)

Opasana striga (Scolopendra cingulata) na knjizi s crtežom hvatanja plijena


Štitonosna striga (foto: Jacobo Martin/EOL)Dijelimo ih na strige i dvojenoge. Strige su one brze s dugim nogama koje često možemo naći kako jure po zidu naše spavaće sobe nakon čega mnogi od nas više ne mogu zaspati. No bez brige, ova kućna nogata stvorenja i nisu baš opasna (fotografija desno), a osim toga rješavaju nas nametnika kao što su žohari.

Postoje puno opasnije strige koje se nalaze u tropskim krajevima koje svojim jakim čeljusnim nogama hvataju kukce, puževe, paučnjake itd. Njihove otrovne bodlje koje se nalaze ispod čeljusti mogu biti vrlo opasne. Najveća (Scolopendra gigantea) se nalazi duboko u mračnim kišnim šumama Južne Amerike te može narasti i do 30 cm, a hrani se kukcima, ali i malim gušterima pa čak i miševima!

Obrubljeni kuglaš (foto: Igor Siwanowicz/deviantart)

Obrubljeni kuglaš (Glomeris sp.) u zatvorenom, poluotvorenom i otvorenom stavu


Druga skupina stonoga su dvojenoge, a tako ih nazivamo jer se na svakom kolutiću nalaze po dva para nogu, za razliku od striga koje imaju po jedan par. Jednu ste vrstu već vjerojatno vidjeli, a neki ih još zovi i „autobus“ koji se kada ga dirnemo skupi u malu kuglicu kako bi se zaštitio. Zovemo ga obrubljeni kuglaš  (Glomeris marginata), a hrani se trulim  lišćem i biljnim ostacima kao i druge vrste ove skupine.

Bojite li ih se ili ne, morate priznati da su stonoge zanimljive, a kakve su stonoge Zemljom hodale u prošlosti pročitajte u članku Divovski člankonošci!


Izvori:

http://phys.org/news/2012-11-leggiest ... th-outskirts-silicon.html

Matoničkin (1999.): Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica