Svatko od vas je barem jednom u životu bio u šumi ili na livadi, uživao u svježem zraku, divnom danu i odličnom društvu. Usput ste uočili razne životinje: ptice, kukce, guštera na osunčanom kamenu, vjevericu. To su životinje koje su svima nama drage i uvijek ih je lijepo vidjeti. Ali na nekim prostorima Hrvatske žive životinje poznate kao zvijeri (Carnivora). Kod nas žive tri vrste velikih zvijeri: sivi vuk (Canis lupus), euroazijski ris (Lynx lynx) i smeđi medvjed (Ursus arctos). Pa krenimo od najmanje prema najvećoj!

Za Bioteka.hr piše: Jelena Jakupić

EUROAZIJSKI RIS

Najveća mačka na području Hrvatske, a i u Europi, je euroazijski ris (naslovna fotografija). Rođak je našim kućnim mačkama, s nešto kraćim repom i pandžama koje može uvući pa se kreće vrlo tiho. Tijelo mu je prekriveno gustim krznom sivosmeđe boje s jedinstvenim uzorkom pjega, a na vrhu šiljastih ušiju rastu dugi čuperci po kojima je prepoznatljiv. Uglavnom je samotna i teritorijalna životinja, najaktivnija u jutarnjim i večernjim satima, a tijekom dana i noći se odmara. Prava spavalica! Glavni plijen su mu divlje životinje poput zeca, vjeverica, ptica i manjih sisavaca. Dobar je lovac zahvaljujući oštrom vidu i još boljem sluhu. Lovi poput svake mačke, a svoj plijen često sakrije i jede nekoliko dana. Mužjak i ženka se sreću samo radi parenja početkom proljeća. Ženke 73 dana nose mladunce, a nakon što ih okoti o njima brinu same. Risevi su strogo zaštićene vrste u Hrvatskoj. U prirodi ih je ostalo vrlo malo, samo 40-60 (2013.) jedinka koje žive na području Like i Gorskog kotara.

SIVI VUK

Nisu kućne mačke jedine koje imaju opasne rođake! I psi imaju rođake u prirodi, ali to ste već sigurno znali. Sivi vuk je dobio naziv po krznu sive boje, koje je na leđima nešto tamnije, a prema trbuhu svijetlije. Građom tijela prilagođen je trčanju i hvatanju plijena, a to su najčešće srne, divlje svinje i manji sisavci, dok vrlo često to mogu biti i domaće životinje. Baš zbog toga je vrlo često meta ljutih stočara. Danas u Hrvatskoj živi najviše 199 jedinki (2014.) na području Gorskog kotara, Like i u zaleđu Dalmacije. Sigurno znate da vukovi žive u zajednicama koje se nazivaju čopori. To su obitelji u kojima svaki član ima svoju ulogu. Čopor se sastoji od predvodničkog para (mužjaka i ženke) kojeg nazivamo alfa par, nešto niži na hijerarhijskoj strukturi nalaze se beta vukovi, a na najnižem položaju u čoporu nalazi se vuk kojeg zovemo omega. Vrlo su društvene životinje i međusobno komuniciraju na različite načine – zavijanjem, režanjem, lajanjem, ostavljanjem mirisa i tragova.

Slika 1. Sivi vuk

SMEĐI MEDVJED

Posljednja, ujedno i najteža, najveća i najsnažnija zvijer u Hrvatskoj je smeđi medvjed. Ova vrlo simpatična životinja dobila je naziv po gustom, kestenjastom krznu koje joj prekriva tijelo. Na stražnjoj strani ima kratak rep dug nekoliko centimetara (pa je zato gotovo neprimjetan), a na glavi male okrugle uši. Njegovo snažno, krupno i mišićavo tijelo ostavlja dojam trome životinje, ali iznenadit ćete se kada čujete da može trčati brzinom do 60 km/h i to dosta dugo. Velike šape sa snažnim pandžama koje ne može uvući razlikuju ga od risa i vuka koji su lovci i hodaju na prstima; medvjed tlo dodiruje cijelim tabanima jer ne trči baš često za svojim plijenom. Zapravo, to čini vrlo rijetko jer 95 % njegove prehrane čine biljke koje mu ne mogu pobjeći. Katkad vole pojest i meso, ali to su najčešće kukci, ribe ili manji kralješnjaci. Žive kao samotnjaci, vrlo su teritorijalni i različitim znakovima označavaju svoju prisutnost na teritoriju (tragovi na stablima, mirisni znakovi). Ženka nosi mlade 7 mjeseci, a maleni medvjedi rađaju se u neobično vrijeme – usred zime, kada je ženka u brlogu. Mladunci su vrlo maleni, jedva teški 400 g (poput kruha), te su slijepi i bez dlake. Vrlo je neobično da tako velika životinja ima toliko sitne mladunce! Medvjedići piju majčino mlijeko bogato mastima i bjelančevinama te do proljeća narastu i spremni su s mamom izaći van i tražiti hranu. Kada medvjedica ima mladunce vrlo je agresivna i napada svakog tko uđe u njen teritorij – na taj način štiti svoje mlade. Tijekom ljeta i jeseni medvjedi sakupljaju zalihu masnoća kako bi se tijekom zime, kada je vani hladno i izostaje hrane, povukli u brlog i spavali zimski san.

Slika 2. Smeđi medvjed

 Tablica 1. Usporedba veličine i životnog vijeka vuka, risa i medvjeda (DZZP)

U prirodi, u koju tako rado odlazimo, žive ove životinje. Ne tako davno, mogli smo ih pronaći u cijeloj Europi, no danas su izumrle na mnogim područjima zbog lova, a ustvari trebali bi ih čuvati jer one su simbol bogatstva naše prirode.

Izvori:

http://www.life-vuk.hr/vuk/

http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/2 ... 0/dzzp201202201544250.pdf