Glasovi su zasigurno najbrži oblik komunikacije. Životinje se sporazumijevaju na najrazličitije načine - neke ispuštaju odbojne mirise, druge se koriste vizualnim obilježjima, a neke izvode određene pokrete u svrhu priopćenja informacija. Jedan od najboljih dokaza pravog životinjskog „govora“ je ples pčela medarica za čije je otkriće austrijski znanstvenik Karl Von Frisch 1973. godine dobio Nobelovu nagradu.

Tiho i polako stiže nam jesen. Mijenja ruho drveću, donosi maglu te mnoge plodove. No, kamo odlaze ptice u jesen? Svake jeseni, velike skupine ptica selica pripremaju se na let prema jug. Koja je njihova tajna, kako znaju kamo moraju letjeti i kako se orijentirati? Otkrijmo!

Svatko od vas je barem jednom u životu bio u šumi ili na livadi, uživao u svježem zraku, divnom danu i odličnom društvu. Usput ste uočili razne životinje: ptice, kukce, guštera na osunčanom kamenu, vjevericu. To su životinje koje su svima nama drage i uvijek ih je lijepo vidjeti. Ali na nekim prostorima Hrvatske žive životinje poznate kao zvijeri (Carnivora). Kod nas žive tri vrste velikih zvijeri: sivi vuk (Canis lupus), euroazijski ris (Lynx lynx) i smeđi medvjed (Ursus arctos). Pa krenimo od najmanje prema najvećoj!

Sigurno ste se bar jednom udarili glavom o stol, zid ili kakvu policu i vjerujem da to nije bilo nimalo ugodno iskustvo. Kada bismo morali veći dio dana udarati glavom o stablo kako bismo se prehranili, bilo bi nam to više nego bolno. Ali postoji jedna čudnovata porodica ptica koja čitav svoj život udara glavom o stablo i to joj nimalo ne smeta!

Iako ih mnogi smatraju neupadljivom vrstom u moru, trpovi (poznatiji kao morski krastavci) igraju veliku ulogu u morskom ekosustavu. Znate li zašto ih zovemo morskih usisivačima? Zbog čega su oni tako učinkoviti i toliko traženi?

Vjerujem da ste kao mali provodili sate gledajući crtane filmove. Osobno ih obožavam pa nerijetko znam pogledati neki stariji crtić kako bih se prisjetila pomalo zaboravljenih detalja. Iako su suvremeni crtani filmovi odlični, umnogome se razlikuju od starijih. Razlikuju se po drugačijoj grafici, glazbi, tehnologiji montiranja, ali i tematici koja često prati suvremena svjetska događanja. Noviji crtani filmovi su prilagođeni i zanimljivi odraslima jedanko kao i djeci (vjerojatno s ciljem da i roditeljima bude zabavno otići u kino).

U prvom dijelu članka o bodljikašima mogli ste saznati osnovne karakteristike i zanimljivosti o morskim ježincima. U ovom tekstu saznajte nešto više o morskim zvjezdačama. Znate li možda na koji način zvjezdača natjera školjku da se otvori? Prijeti li zvjezdači smrt nakon oštećenja krakova? Odgovore pronađite u članku.

Pčele medarice su jedini insekti koje proizvode hranu (med) koju jedu i ljudi, a to čine na isti način već najmanje 150 milijuna godina. Možda ste primjetili da ih se tijekom zime ne može vidjeti na otvorenom prostoru. Jeste li se ikad pitali što one čine tijekom zime ako već ne proizvode med? Odgovor slijedi u daljnjem tekstu.

Često se čuju priče kako leptiri žive samo jedan dan. Pitanje je radi li se o istini ili je ipak riječ o zabludi. Poznavatelji životnog ciklusa leptira već znaju odgovor na ovo pitanje, ali za sve one koji ne znaju, odgovor slijedi u nastavku teksta.

Bodljikaši su posebna skupina organizama koje nalazimo isključivo u moru i nemaju kopnenih rođaka. Ime su dobili upravo zbog bodlji koje posjeduju po svom tijelu. Pored svima poznatih ježinaca, zvjezdača, morskih krastavaca (trpova), u bodljikaše spadaju i morske zmijače i ljiljani (stapčari). Svi oni u odraslom stadiju žive na morskom dnu, a kao ličinke lebde u morskom stupcu. Više o njima saznajte u nastavku.