Sigurno ste se bar jednom udarili glavom o stol, zid ili kakvu policu i vjerujem da to nije bilo nimalo ugodno iskustvo. Kada bismo morali veći dio dana udarati glavom o stablo kako bismo se prehranili, bilo bi nam to više nego bolno. Ali postoji jedna čudnovata porodica ptica koja čitav svoj život udara glavom o stablo i to joj nimalo ne smeta!

Iako ih mnogi smatraju neupadljivom vrstom u moru, trpovi (poznatiji kao morski krastavci) igraju veliku ulogu u morskom ekosustavu. Znate li zašto ih zovemo morskih usisivačima? Zbog čega su oni tako učinkoviti i toliko traženi?

Vjerujem da ste kao mali provodili sate gledajući crtane filmove. Osobno ih obožavam pa nerijetko znam pogledati neki stariji crtić kako bih se prisjetila pomalo zaboravljenih detalja. Iako su suvremeni crtani filmovi odlični, umnogome se razlikuju od starijih. Razlikuju se po drugačijoj grafici, glazbi, tehnologiji montiranja, ali i tematici koja često prati suvremena svjetska događanja. Noviji crtani filmovi su prilagođeni i zanimljivi odraslima jedanko kao i djeci (vjerojatno s ciljem da i roditeljima bude zabavno otići u kino).

Genetika je znanost o nasljeđivanju koja se bavi izučavanjem prenošenja nasljednih osobina s generacije na generaciju tj. bavi se sićušnom molekularnom građom i ulogom gena. Pitate se što su sad geni? Upravo su geni odgovorni za to kako izgledate, a naslijedili ste ih od roditelja. Ako se pitate zašto sličite mami, tati, baki ili djedu, zašto ste (pre)niski, imate velik nos ili pjege po licu odgonetnut ćemo tajnu koja se krije u jednoj riječi: genetika. No, počnimo od nečeg poznatijeg.

U prvom dijelu članka o bodljikašima mogli ste saznati osnovne karakteristike i zanimljivosti o morskim ježincima. U ovom tekstu saznajte nešto više o morskim zvjezdačama. Znate li možda na koji način zvjezdača natjera školjku da se otvori? Prijeti li zvjezdači smrt nakon oštećenja krakova? Odgovore pronađite u članku.

U ovo doba godine, kada tople sunčeve zrake sve češće probijaju kroz meke, prozračne oblake i zagrijavaju svijet oko nas, priroda se počinje buditi iz zimskog sna. Polako stiže proljeće. Što vam prvo padne na pamet kad kažete PROLJEĆE? Hmmm... možda leptir, sunce, pčela, visibabe? Meni uvijek prva pomisao bude CVIJEĆE, tisuće različitih cvjetića svih oblika, boja, šara i mirisa. A jeste li ikada pokušali zamisliti najveći cvijet na svijetu? Ja jesam, ali najveći cvjetovi na svijetu veći su nego što sam ih mogla i zamisliti, toliko veliki da ne stanu u glavu!

Pčele medarice su jedini insekti koje proizvode hranu (med) koju jedu i ljudi, a to čine na isti način već najmanje 150 milijuna godina. Možda ste primjetili da ih se tijekom zime ne može vidjeti na otvorenom prostoru. Jeste li se ikad pitali što one čine tijekom zime ako već ne proizvode med? Odgovor slijedi u daljnjem tekstu.

Često se čuju priče kako leptiri žive samo jedan dan. Pitanje je radi li se o istini ili je ipak riječ o zabludi. Poznavatelji životnog ciklusa leptira već znaju odgovor na ovo pitanje, ali za sve one koji ne znaju, odgovor slijedi u nastavku teksta.

Jeste li ikada vidjeli ljubičastu mrkvu? Naime, malo je poznato da su prve kultivirane sorte mrkve većinom bile ljubičaste boje. Danas poznata narančasta mrkva pojavljuje se u sjevernoj Europi u 16. stoljeću. Kako je tekla kultivacija ovog korjenastog povrća važnog u ljudskoj prehrani, pročitajte u daljnjem tekstu.

Svim živim bićima potrebna je voda, a nezgodno je što je ona različito raspoređena u različitim krajevima svijeta. Ponegdje kiša pada svaki dan, dok u pustinjama ne mora padati i nekoliko godina. Čudesno je kako su se živa bića uspjela prilagoditi gotovo svemu te u naizgled najnegostoljubivijim krajevima uspjela pronaći svoj dom. Biljke koje su se prilagodile životu u okolišu u kojemu nedostaje vode nazivaju se kserofiti.