Vjetar predstavlja jedan oblik Sunčeve energije, a podrazumijeva kretanje zraka uz Zemljinu površinu, od područja visokog tlaka prema područjima niskog tlaka. Sunce nejednako zagrijava površinu Zemlje, što ovisi o kutu upadanja Sunčevih zraka (mijenja se tijekom dana i s nadmorskom visinom) i o pokrivenosti površine vegetacijom ili vodenom masom. Tako se oceani sporije zagrijavaju i hlade nego kopnena masa. Toplina koju apsorbira površina Zemlje prenosi se na zrak iznad površine, a kako je topliji zrak rjeđi od hladnoga, on se podiže iznad hladnog zraka te stvara razliku tlaka između pojedinih slojeva. Uslijed te razlike tlakova koje nastaje vjetar.
Pored toga, okretanje Zemlje povlači sa sobom atmosferu, što također potiče vrtloženje zraka. Međusobno djelovanje tih nekoliko čimbenika uzrokuje stvaranje različitih vjetrova na cijeloj površini Zemlje. Što je snaga vjetra? Snaga vjetra je pretvaranje energije vjetra u korisni oblik energije kao što su npr. mehanička ili električna energija. U tu svrhu koriste se vjetrenjače koje proizvode mehaničku energiju, jedra za pokretanje brodova, vjetroturbine koje kinetičku energiju pretvaraju u električnu energiju i razni drugi uređaji. Puno detaljnije o energiji vjetra i njenoj iskoristivosti možeš pročitati ovdje.
Energija vjetra koristi se tisućama godina u pomorstvu, dok je prvi poznati kotač koji je koristio energiju vjetra konstruirao još grčki izumitelj Heron od Aleksandrije već u 1. stoljeću nove ere. Želiš li saznati nešto više o ovom vrsnom matematičaru i izumitelju pogledaj link. Prve prave vjetrenjače potječu iz Irana iz 7. stoljeća, a potom su se raširile Azijom. U 10. stoljeću vjetrenjače su omogućile crpljenje morske vode u solanama na Siciliji, a u 12. stoljeću su naveliko korištene u sjeverozapadnoj Europi za mljevenje žitarica i dobivanje brašna. Brojne idilične slike nizozemskih vjetrenjača možeš naći u bazi podataka Molendatabase u koju su upisane sve njihove vjetrenjače. Vjetrenjače i vjetroturbine Sjeverna Amerika je također poznata po vjetrenjačama koje su se koristile kao crpke za vodu te su omogućile navodnjavanje tla u sušnim područjima, a bile su važne i za razvoj željeznice u vrijeme lokomotiva na parni pogon koje su zalihe vode obnavljale na svakoj postaji. Ako si ljubitelj/ica vestern filmova sigurno ćeš se prisjetiti brojnih scena u kojima se često pojavljuju takve vjetrenjače sa spremnicima za vodu.
Današnje vjetroturbine se, poput propelera zrakoplova, okreću pod utjecajem vjetra i pokreću električni generator koji stvara električnu struju. Pojednostavljeno gledano, vjetroturbina je uređaj koji djeluje suprotno od sušila za kosu. Umjesto da koristi električnu struju za proizvodnju struje zraka, vjetroturbina koristi strujanje zraka kako bi proizvela električnu struju. Ako te zanimaju detalji oko građe vjetroturbina klikni ovdje. Nastavak ovog članka možeš pročitati ovdje.
|