Smijemo li brati visibabe?
Autor Bioteka.hr 06.3.2013. ( 5713 pročitano ) Članci istog autora

Visibabe (Foto: Wikimedia Commons)

Nakon dugih zimskih mjeseci, život se polako vraća u svijet prirode. Šume se počinju zeleniti, dani postaju duži, a iz zimskog sna se budi i uspavani životinjski svijet. Uskoro očekujemo i prve vjesnike proljeća koji se najčešće pojavljuju krajem veljače te svojom pojavom najavljuju željeno proljeće.



Visibabe pod snijegom (Foto: Wikimedia Commons)

Uz šafrane, cice mace i jaglace, tu su nam i visibabe koje zbog svog nježnog i atraktivnog izgleda ljudi često sakupljaju u prevelikim količinama i na način neodrživ za prirodu. Visibabe su jedan od prvih cvjetova koje možemo vidjeti u rano proljeće. Listovi  su duguljasti, svijetlozelene ili plavozelene boje. Cvjetna stapka je obavijena tankim zelenim listićem, poput košuljice, a na vrhu se nalazi bijeli cvjetić. Karakterističan zvonasti vjenčić visibabe tvore latice raspoređene u dva kruga - tri su vanjske latice duguljaste i posve bijele, a tri unutrašnje kraće, sa zelenom polumjesečastom pjegom pri vrhu. Visibabe vole vlažne i sjenovite položaje, pa ih zato često nalazimo na šumskim proplancima, livadama i bjelogoričnim šumama. Narodni nazivi za visibabu su: mali zvonček, podremušak, dremovac, dremuljka, debeloglavka i bablji klimpač.

Visibaba spada u kategoriju zaštićene vrste, što znači da se smije sakupljati u komercijalne svrhe, ali samo uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, koje u izdanom rješenju propisuje mjere zaštite i količinu koja se smije sakupiti.

Koliko visibaba smijem brati?


Za sakupljanje za osobne potrebe postoje neka ograničenja i pravila. Takvo sakupljanje podrazumijeva najviše 5 komada dijelova (lukovica, korijen), po 1 kg listova i cvjetova te 2 kg stabljike.

Osim visibaba najčešće se sakupljaju šumarice, proljetni drijemovac, pasji zub, jaglaci, ciklame, đurđice te razne vrste kukurijeka. Velika većina ovih proljetnica je na popisu zaštićenog bilja što znači da za njihovo korištenje u komercijalne svrhe treba ishoditi dopuštenje Ministarstva.

Valja spomenuti i strogo zaštićene vrste koje je zabranjeno brati. To su velecvjetni kukurijek, kockavica, velika sasa te Blagajev likovac.

Izvor: MZOIP

Ocjena: 6.00 (4 glasova) - Ocijeni vijest -

Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka Prethodni članak Sljedeći članak
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.