Viseći život - ljenivci
Autor Sandra Kolundžija 26.5.2012. ( 4937 pročitano ) Članci istog autora


Troprsti ljenivac (foto: Flickr)Skupina: Sisavaci

Način prehrane: Biljojed

Duljina: 40-70cm

Rasprostranjenost: Srednja i Južna Amerika

Praveći puno buke vjerojatno bi uznemirila/o pola prašume, no uz sav trud i naprezanje očiju teško da bi uočila/o najrasprostranjenijeg sisavca koji obitava u krošnjama drveća Središnje i Južne Amerike. Ljenivci će ostati mirni, tihi i skriveni. Znanstvenicima je trebalo dugo vremena da otkriju da u jednom kvadratnom kilometru šume živi i do 700 ljenivaca, a primjerice, samo 70 majmuna urlikavaca.



Kažu da ljenivci izgledaju kao gruda raspadajućeg lišća ili grana prekrivena lišajevima. Dlaka im je duga i čupava, ali neobično mekana. Krzno je smeđe sa zelenkastom nijansom zbog zelenih algi koje bujaju na krznu, te je teško razlikovati ljenivca od okolnog drveća i lišća.

Dvoprsti ljenivac (foto: Wikimedia)

U grubom vanjskom krznu živi cijeli životinjski vrt: grinje, krpelji, kornjaši, moljci. Unutarnje krzno je mekše, gusto i svijetlo. Pitate se zašto tropska životinja ima krzno debelo poput krzna arktičkih životinja? Ono im pomaže zadržati toplinu jer se ljenivci ne mogu zagrijati drhtanjem kao drugi sisavci. Naime, drhtanje zahtjeva brzi rad mišića, a njihovi mišići su -prespori.

Ljenivci imaju malu glavu, male oči i kratku njušku i izgledaju kao da imaju osmijeh od uha do uha. Gotovo cijeli svoj život provode viseći s grana ili sjedeći na spoju dvije grane. Zahvaljujući svom dugom i gipkom  vratu[1], mogu okretati glavu i do 180° u stranu i usmjeriti lice prema dolje, bez da pomaknu tijelo.  Zgodan način da izvide situaciju u džungli, zar ne?

Jedu, spavaju, pare se, pa čak i rađaju mlade – viseći. Cijelo tijelo prilagodili su tome: duge prednje i stražnje noge opremljene su zavinutim pandžama kojima se toliko čvrsto mogu primiti da je lakše odrezati granu s ljenivcem nego skinuti ga s drveta! Kako bi tjednima mogao visjeti ima spore mišiće i posebne zglobove u rukama i nogama koji se mogu zakočiti u nekom položaju, pa vise gotovo bez napora. Čak mu i dlaka raste u suprotnom smjeru, prema leđima. Ljenivac s mladuncima (foto: Flickr)Zbog silnih prilagodbi na viseći život, na tlu ne mogu valjano ni hodati nego se vuku, potežući se pandžama na snažnijim prednjim nogama.

Njima je najnormalnije odspavati 10-20 sati na dan, a i kad su budni, uglavnom su nepomični. Aktivni su (koliko to ljenivac može biti) noću kada se polako kreću kroz krošnje u potrazi za hranom, no rijetko prođu više od nekoliko metara. Jedu lišće, voće, pupove i meke grančice, a probavljaju u svom stilu – sporo. Ako ne jedu nekoliko dana, želudac im je još uvijek više pun nego prazan. Nakon tjedan dana hranjenja, spavanja i nepomičnosti, ljenivci silaze s drveta te na šumskom tlu prazne mokraćni mjehur i crijeva. U svom sporom tempu prožive i 20 godina.

Postoji 6 vrsta ljenivaca, a dijele se prema broju pandži: troprsti ljenivci imaju po tri pandže na svim udovima (fotografija desno), a dvoprsti ljenivci imaju dvije pandže na prednjim i tri na stražnjim udovima (fotografija iznad).

Zanima li te ova tema, dodatno možeš posjetiti sljedeće stranice i pročitati knjigu:

National Geographic

Nature institute

Matoničkin I: Životinje, velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2. izdanje, 2001.



[1] Vrat ljenivaca nije jedinstven samo po gipkosti nego i u građi: gotovo svi sisavci imaju 7 vratnih kralježaka, čak i dugovrata žirafa. Izuzetak su ljenivci (troprsti ljenivac ima 9, a dvoprsti između 6 i 9 vratnih kralježaka) i lamantini.

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: ljenivac  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica