Hodaš po livadi poslije kiše i vidiš kako se nešto miče ispod nekog busena trave. Dođeš bliže i vidiš nešto dugačko, blijedo ružičasto i sluzavo. To mora da je crv! Ili ipak nije?

Ako u društvu nekog prirodnjaka spomeneš da si vidio crva, sigurno će te vrlo brzo ispraviti i reći ti da to što si vidio zasigurno nije crv, a nakon toga ćete možda odgonetnuti o kojoj životinji se zapravo radi. Naime, iako se pojam ''crv'' često koristi u svakodnevnom govoru, u biologiji može značiti svašta. Zapravo, ta riječ dosta neprecizno opisuje sve životinje koje gmižu, a obuhvaća različite skupine koje često nisu u nikakvom srodstvu.

Pitanje je vrlo zanimljivo i da bismo pronašli odgovor na njega moramo se malo vratiti u povijest, tj. u 18. stoljeće kada je živio veliki švedski prirodoslovac Carl von Linné. Gospodin Linné najpoznatiji je po tome što je osmislio sustav binarne nomenklature ili dvoimenog nazivlja. Iza ove komplicirane fraze zapravo se samo kriju latinska imena vrsta.

Vjerojatno već znaš kako je u svijetu znanosti uobičajeno za imena biljaka, životinja i ostalih vrsta koristiti latinska imena. Taj sustav se koristi kako bi se izbjegle brojne zabune koje bi mogle nastati zbog mnoštva različitih jezika koji postoje, a njegovim uvođenjem Linné je napravio pravu malu revoluciju u biologiji.

On je želio opisati i imenovati sve vrste koje postoje na Zemlji kako bi olakšao prirodnjacima i svima ostalima snalaženje među velikim brojem vrsta koje postoje. Osim što je vrste popisivao, slične vrste je stavljao u iste skupine uglavnom na temelju njihova izgleda.

I tu konačno dolazimo do odgovora na naše pitanje. Kako je Linné imao jako puno posla i jako puno vrsta koje je morao obraditi, tako je tu i tamo napravio koju grešku. Jer tko radi, taj i griješi, zar ne?  No, to ćemo mu oprostiti jer je ipak osmislio izvrstan sustav za klasificiranje živog svijeta koji i preko 200 godina nakon njegove smrti i dalje koristimo.

Jedna od slavnih grešaka su upravo crvi. Naime, on je u svom velikom djelu koje se zove Systema naturae jednu skupinu životinja nazvao latinskim imenom Vermes (što u prijevodu znači 'crv'). Tu je bilo svega i svačega. Točnije, sve što nije znao gdje bi stavio, a imalo je neke iste karakteristike, bilo je u skupini Vermes. I tako su i službeno u biologiji nastali crvi.

Naravno, kako je znanost napredovala, tako je s vremenom i ova kategorija napuštena, međutim ''crvi'' su se zadržali u svakodnevnoj komunikaciji. Stoga, sada dobro prouči sljedeće slike i nauči nekoliko najčešćih i najpoznatijih vrsta ''crva'' koje možeš pronaći na kopnu.

Prva i najčešća vrsta je kišna glista ili gujavica (Lumbricus terrestris). Ona je vjerojatno najpoznatiji ''crv'' u našim krajevima. Ako ju primiš u ruku (bez brige, ne grize i u potpunosti je bezopasna), vidjet ćeš kako je njezino tijelo sastavljeno od mnogih kolutića i zbog toga je smještena u skupinu koja se naziva kolutićavci.

Ličinke kukaca su još jedna široka kategorija koju se smješta među crve. Naravno, neke ličinke poput gusjenica leptira je relativno lako prepoznati, no ima mnogo neuglednih ličinki kojima naziv ''crv'' baš pristaje. Takve su recimo ove na slici ispod, a radi se o hrpici ličinki iz skupine dvokrilaca (lat. Diptera, skupina u kojoj se npr. nalaze i muhe).

Obliće (Nematoda) nećeš tako često sresti u prirodi jer se radi uglavnom o parazitskim vrstama, a dio vrsta živi u moru i nisu nametnici. Međutim i oni izgledaju kao crvi, a jedan od najpoznatijih parazita na čovjeku je dječja glista (Ascaris lumbricoides). Ako pogledaš sliku ispod, stvarno izgleda crvoliko, zar ne?

Zadnje ''crve'' koje ću danas spomenuti možeš pronaći uglavnom u kopnenim vodama. Zovu se strunaši (Nematomorpha), a kako izgledaju možeš vidjeti u ovom kratkom videu koji je snimljen uz kanal kod donjeg toka rijeke Kupe:

Ovo naravno nisu niti približno svi ''crvi'', ali su vjerojatno najčešći. Njih mnoštvo živi u moru i ima ih svih boja i oblika, no to će biti tema nekog drugog članka.

Izvori:

Habdija, I. i sur. (2011): Protista - Protozoa, Metazoa - Invertebrata; Strukture i funkcije. Alfa, Zagreb.