Abeceda genetike: Kakve tajne kriju stanice?
Autor Tatjana Ćaćić 30.3.2015. ( 1860 pročitano ) Članci istog autora

foto: flickr.comGenetika je znanost o nasljeđivanju koja se bavi izučavanjem prenošenja nasljednih osobina s generacije na generaciju tj. bavi se sićušnom molekularnom građom i ulogom gena. Pitate se što su sad geni? Upravo su geni odgovorni za to kako izgledate, a naslijedili ste ih od roditelja. Ako se pitate zašto sličite mami, tati, baki ili djedu, zašto ste (pre)niski, imate velik nos ili pjege po licu odgonetnut ćemo tajnu koja se krije u jednoj riječi: genetika. No, počnimo od nečeg poznatijeg.



Za Bioteka.hr pišu: Tatjana ĆaćićAna Kroflin

Vjerojatno ste čuli za stanicu. To je osnovna jedinica građe i uloge svih živih bića. U sredini stanice nalazi se jezgra, a u jezgri se kriju kromosomi. Svaka tjelesna stanica sadrži 23 para kromosoma, a svaki kromosom se sastoji od duge DNK niti koja je nevidljiva golim okom. DNK je nositeljica nasljedne informacije svakog živog bića, odnosno ona sadrži informacije o osobinama koje nasljeđujemo od roditelja i prenosimo ih na potomke. Odjeljci DNK zovu se geni i oni utječu na oblikovanje pojedinih osobina, primjerice na boju kože. Jedan gen se sastoji od više nukleotida (sastavne jedinice DNK molekule) koji se razlikuju po svojim bazama. Baze obilježavamo slovima A (adenin), T (timin), G (gvanin) iC (citozin) te se one udružuju u parove tako da se A uvijek spaja sa T, a G sa C.

foto: Tatjana Ćaćić/Ana Kroflin

Da bismo vam još malo pojednostavili ovu zamršenu priču pokušajte zamisliti baze kao slova abecede. Baš kao što i slova tvore riječ, kombinirajući parove baza A-T i C-G nastaju različiti geni. Mnoštvo riječi može nastati kombinacijom 30 slova naše abecede, dok genetički jezik pravi mnogo različitih gena samo od 4 slova. Ipak, da bi one činile gen treba od 400 - 1800 slova u nizu, dok je za nastanak riječi u našem jeziku nekada dovoljno samo par slova, npr. za riječi da, ne, je, za, rt, sol, gol, konj, san, val... Isto tako, kombiniranjem slovaT i A možemo dobiti riječi ta i tata, dok za nastanak gena treba povezati 400 - 1800 parova slova T i A ili G i C. Geni su odjeljci DNK, tako da više povezanih gena čini DNK nit, slično kao što i više riječi daje rečenicu. Gen za boju kose, gen za boju kože, gen za duljinu ruke, gen za rupicu na bradi i još mnogi geni spojeni čine smislenu cjelinu vašeg organizma, a nalaze se u molekuli DNK. Za dodatno pojašnjenje vam može pomoći slika na kojoj je prikazana DNK kao rečenica ''Često koristim pretraživač Google.'' koja se sastoji od četiri gena: često, koristim, pretraživač i Google. DNK se pakira u kromosom kao što rečenice počivaju na stranicama knjige. U jezgri stanice se nalazi 46 kromosoma, gdje se sparuju odgovarajuća 2 kromosoma i čine 23 para kromosoma. Jezgra bi nam u ovom slučaju predstavljala knjižnicu u kojoj ima 46 knjiga odnosno 23 knjige u paru – povezane kao prvi i drugi dio jednog  književnog djela.

Naše tijelo bilo bi glavna knjižnica koja je odgovorna za sve stanice odnosno za sve knjižnice. Zanimljivo je da se ljudsko tijelo sastoji od oko 100 bilijuna stanica. što je kao da se čovjek brine o 100 bilijuna knjižnica - gotovo nemoguće, ali našem tijelu to ipak polazi za rukom. A tek DNK nit! Ona se sastoji od prosječno 125 milijuna nukleotidnih parova. Mi čak ni stanicu ne možemo vidjeti bez povećanja mikroskopa, a zamislite tek koliko su sićušni nukleotidi!

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica