Jeste li ikada čuli da netko biljke koje nisu pretjerano cijenjene ili su čak i neželjene naziva običnom travom? Za mnoge laike trava su sve zelene biljke po kojima se obično gazi, korovne biljke, a izraz se često u žargonu koristi i za drogu marihuanu.

Botaničari se ne bi složili s većinom tih naziva jer, botanički gledano, trave su samo pripadnici porodice trava (latinski Poaceae) koja uključuje čak oko 12 000 vrsta, a žive diljem svijeta na različitim staništima.

Unutar tog mnoštva vrsta nalazimo veliku raznolikost oblika! Postoje tako sićušne jednogodišnje zeljaste biljke veličine svega nekoliko centimetara, ali i divovske „drvenaste“ trajnice kao što su bambusi od kojih neki mogu doseći impresivne visine od 30 metara!

Iako su trave jako raznolike izgledom, veliki broj vrsta izgleda upravo kao ova mačica (Phleum sp.): rastu u busenima, imaju duge tanke listove, a na vrhu se nalaze cvatovi koji nadvisuju ostatak biljke.

Među bambusima postoje i patuljaste vrste, ali neki od njih pravi su gorostasi. 

Trave su prilagođene oprašivanju vjetrom, što znači da ne moraju proizvoditi velike i šarene cvjetove kako bi privlačile oprašivače. Njihovi cvjetovi obično su složeni u veće složene cvatove, često su zeleni ili smeđi, sitni, a općenito ih većina ljudi smatra neuglednima.

Cvjetovi trava obično se nalaze unutar kompleksnih cvatova koji se, ovisno o obliku, nazivaju klas, grozd ili metlica. Na fotografiji je cvat srednje treslice (Briza media).

Kako bismo promatrali njihove detalje, često nam treba neko optičko pomagalo kao što su lupa ili mikroskop.

Dijelovi anatomije trava često su vrlo sitni pa su nam nerijetko potrebne posebne tehnike i pomagala kako bismo odredili određene vrste. Na fotografiji je presjek lista vrste oštra vlasulja (Festuca bosniaca), koji je zatim obojen, fiksiran na smolu i fotografiran pomoću mikroskopa. Kod ovog roda, raspored i broj žila na presjeku lista reći će nam o kojoj vrsti se radi.

Kako bi bile sigurne da će se oprašiti, trave proizvode ogromne količine sićušne peludi koju vjetar raznosi na velike udaljenosti, a koja kod nekih ljudi izazva alergije. Sve navedeno vjerojatno je razlog zašto trave nisu baš najomiljenija skupina među botaničarima, ali i ostalim ljubiteljima flore.

Jesu li trave zato manje važne? Možda biste se iznenadili, ali trave su za ljude najvažnija skupina biljaka. Većina hrane koju konzumiramo svaki dan sastoji se od trava ili se proizvela pomoću trava. Najpoznatije i najznačajnije su svakako pšenica, riža i kukuruz koje jednostavno obožavamo. Sve su to trave!

Životinje koje uzgajamo zbog mesa i mlijeka također hranimo sjemenkama trava ili sušenom travom (sijenom) ili ih pak držimo na pašnjacima, koji su zapravo zajednice u kojima dominiraju trave tj. travnjaci. Sočan hamburger ne bi postojao bez trava. Pecivo je napravljeno od brašna žitarica, dok su se goveda od kojih se pravi pljeskavica hranila travama.

Crne slavonske svinje koje se hrane kukuruzom.

Oko 80 % svjetskog šećera dobiva se iz šećerne trske koja je također pripadnik porodice trava. Iz iste biljke dobivaju se i biogoriva, vlakna i još niz proizvoda. Kada bismo odlučili iz prehrane izbaciti sve vezano za trave, naš stol ostao bi prilično siromašan.

Ogromne površine prirodnih travnjaka diljem svijeta ljudi nazivaju različitim imenima: u Europi, Aziji, Africi i Australiji koristi se naziv stepa, u Sjevernoj Americi ih nazivaju prerijama, a u Južnoj Americi  pampasi. Zajedno s nepreglednim poljima biljaka iz porodice trava koje uzgajaju ljudi, trave u velikoj mjeri formiraju izgled velikog dijela našega planeta.

Ogromne travnjačke površine prekrivaju vrhove mnogih planina. Na mjestima gdje je prehladno i previše vjetrovito za rast drveća nalazimo carstvo zajednica trava. Na fotografiji je planina Korab u Makedoniji.

U Aziji bambusi tvore cijele šume, koje su dom jedinstvenim bićima kao što su pande. Ljudi ih također koriste kao građevni materijal, u proizvodnji papira ili za prehranu.  

Trave se koriste kao građevni materijal i to ne samo u Aziji. Hrvatska tradicijska gradnja uključuje izradu krovova od trske (Phragmites australis), a istom vrstom ojačavala se žbuka, blato ili betonski elementi zidova i stropova. Na fotografiji lijevo je građevina s krovom od trske u Parku prirode Kopački rit. Trska (na fotografiji desno) je čest stanovnik rubova ribnjaka, jezera, kanala i drugih vlažnih staništa. Često obrasta velike površine, a u njima mnoge vrste, pogotovo ptice, pronalaze utočište i dom.

Mnogi sportski događaji, kao i savršen piknik, nezamislivi su bez savršenog zelenog travnjaka.

O autoru teksta:

Marko Doboš, mag. oecol. et prot. nat., zaposlenik je Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a profesionalno se bavi problematikom taksonomije vrste trave Festuca bosniaca Kumm. et Sendtn. te je zaposlen na projektu „Filogeografija i evolucija triju ekološki divergentnih grupa amfi-jadranskih biljaka AmphiAdriPlant" koji je financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost. 

Više o projektu možete pročitati OVDJE. 

Izvori:

Nikolić, T. (2013): Sistematska botanika - raznolikost i evolucija biljnog svijeta. Alfa d.d., Zagreb. (17.2.5. Poaceae Barnhart, str. 483-495.).

International Sugar Organization. https://www.isosugar.org/sugarsector/sugar, pristupano 16.3.2021.

Autorica fotografije ljuljačke od bambusa je Ivana Rešetnik, dr. sc., a autor ostalih fotografija u tekstu je Marko Doboš. Fotografija naslovnice preuzeta je s Wikimedia Commons.