Kamo odlazi voda iz naših toaleta?
Autor Andreja Lucić 02.6.2012. ( 4380 pročitano ) Članci istog autora

Meandri rijeke (foto: Simon Ledingham)Biljke i životinje ne mogu živjeti bez vode zato što ona sačinjava veći dio njihova tijela. Tako je npr. maseni udio vode u stablu 60 %, a u većine životinja, uključujući i čovjeka, čak 50-70 %. Iako velik dio našeg planeta čini voda, samo mali dio te vode čini slatka voda potrebna za opstanak biljaka, životinja i čovjeka. Čak 97,4 % ukupnog volumena vode na Zemlji čini slana voda mora i oceana koja nije pogodna za piće, navodnjavanje i industriju. Oko 2,6 % slatke vode zarobljeno je u polarnom ledu, ledenjacima ili duboko u podzemlju, dok je samo mali dio od 0,014 % ukupnog volumena vode na Zemlji na raspolaganju kao površinska voda (rijeke, jezera, potoci, vlaga u tlu) ili podzemna voda.



Možemo reći da je sretna okolnost što je voda obnovljivi izvor jer ona neprestano kruži između mora i oceana, površinskih i podzemnih voda te atmosfere i biosfere. Vjerojatno si učila/o u školi o kruženju vode u prirodi, podsjeti se gradiva, a u tome ti može pomoći i animacija koju možeš pogledati ovdje!

Zašto nam je voda toliko važna?


Problem nastaje djelovanjem čovjeka koji svojim aktivnostima dovodi do znatnog pogoršanja kvalitete vode, posebno voda na kopnu koje predstavljaju ključan čimbenik održanja cjelokupnog života na Zemlji. Osim što se kopnena (slatka) voda koristi za piće, važna je i za pripremu hrane, navodnjavanje usjeva, te kao izvor hrane (ribe, rakovi …) i energije (hidrocentrale). Možda sama/sam nisi svjesna/svjestan razmjera zagađenja pitkih voda u svijetu, ali podatak da se čak 25 % vodotoka Europe smatra jako zagađenim zaista je zabrinjavajući, slažeš li se? Voda loše kvalitete, osim što je iznimno opasna za zdravlje ljudi, ugrožava i opstanak biljaka i životinja koje o njoj ovise.

Potreba za pitkom vodom u svijetu stalno raste s porastom broja ljudi na Zemlji. Ukupnoj potrošnji vode znatno doprinosi životni stil ljudi u razvijenim zemljama svijeta, kao što su npr. države Europe, koji su navikli na stalne i neograničene izvore vode za potrebe održavanje higijene tijela (tuširanje, toaleti...) i prostora (čišćenje) te za razonodu i sport (bazeni, toplice...).

Zagađenje vode u Indiji (foto: Sveučilište Uppsala)

Nažalost, neki tvoji vršnjaci, kao ovaj dječak u Indiji, nisu toliko sretni po pitanju čiste i pitke vode

S druge strane, ljudi koji žive u siromašnim dijelovima svijeta, kao što su npr. prostori središnje Afrike i jugoistočne Azije, svakodnevno se susreću s nedostatkom vode za piće i prehranu. Smatra se da svake godine čak 2,2 milijuna ljudi umre radi bolesti povezanih s lošom kvalitetom pitke vode i loših sanitarnih uvjeta te da svakih 8 sekundi na svijetu umre jedno dijete iz istih razloga! Šokantni podaci, zar ne? Sjeti se toga sljedeći put kad poželiš dugo tuširanje ili kupanje, ili pustiš vodu da teče dok ti pereš zube!

Također je zabrinjavajući podatak da čak 2 milijarde ljudi i oko 40 % svjetske poljoprivrede ovisi o neobnovljivim podzemnim izvorima vode. Iz svih ovih podataka vjerojatno uviđaš koliko je važno sačuvati vodu na Zemlji i održavati je „čistom“ i kvalitetnom. Želiš li pročitati nešto više o ovom problemu, klikni ovdje.

Možeš li se prisjetiti koji su to osnovni uzroci zagađenja kopnenih voda?


Jesi li ikad razmišljala/o o tome kamo ide voda nakon što pustiš vodu u toaletu? Sva ta voda iz naših toaleta i kupaonica završava u našim rijekama i upravo su organske tvari i mikroorganizmi koji potječu iz ljudskih izlučevina (izmeta, mokraće…) glavni uzrok zagađenja rijeka. Te organske tvari ispuštene u velikim količinama nadmašuju sposobnost „samopročišćavanja“ rijeka te zasićuju vodu i onemogućavaju normalno djelovanje ekosustava.

Pomor riba uslijed zagađenja vode (foto: Treehugger.com)

Masovni pomor riba nastao kao posljedica zagađenja voda u Kini

Sad ti se sigurno nameće pitanje što je to „samopročišćavanje vode“? Naime, svaki vodotok ima sposobnost da se sam riješi zagađivala i to pomoću svoje vlastite životne zajednice (mikroorganizama, algi i životinja). Zar to nije sjajno? Biorazgradive tvari koje uđu u vodotok iskorištavaju mikroorganizmi oksidirajući ih i tako postupno smanjuju stupanj zagađenja nizvodno od ispuštanja zagađivala. Tim prirodnim procesom voda se može samopročistiti, što je još jedan dokaz savršenosti prirode, zar ne?

Ipak, nije sve tako jednostavno...


Ukoliko se vodotok dodatno onečišćuje organskim tvarima, dolazi do efekta eutrofikacije. Eutrofikacija je promjena u ekosustavu uzrokovana prekomjernom brzinom stvaranja organske tvari, odnosno njenim vanjskim donosom.

Naime, visoke koncentracije hranjivih soli dušika i fosfora (nitrata i fosfata) koje nastaju razgradnjom organskih tvari dovode do prekomjernog razmnožavanja fitoplanktona, a time i proizvodnje organske tvari iznad sposobnosti razgradnje i „samopročišćenja“ vodenog ekosustava. Na razgradnju suviška neiskorištene organske tvari troši se puno kisika, što rezultira nedostatkom kisika, posebno u pridnenom sloju gdje može doći do ugibanja organizama. Nitrati i fosfati koji su sastavni dio gnojiva u poljoprivredi ispiranjem s tla mogu i neposredno ući u površinske vodotoke gdje izazivaju efekt eutrofikacije koja narušava ekološku ravnotežu vodotoka i izaziva ozbiljne, ranije opisane posljedice.

Možeš li zamisliti razmjere zagađenja vodotoka nitratima i fosfatima ako imaš na umu činjenicu da se svake godine samo za potrebe poljoprivrede koristi oko 45 milijuna kg gnojiva?

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka Prethodni članak Sljedeći članak
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica