Zanimljiv svijet morskih algi
Autor Agata Kovačev 03.6.2014. ( 17050 pročitano ) Članci istog autora

Morska salata, Ulva rigida (foto: EOL)Biljaka u moru baš i nema puno, iako nam se ponekad čini da ih ima na sve strane. Imamo livade morskih cvjetnica i to je uglavnom to. No, postoje još neki organizmi koji žive u moru, a nisu biljke iako im možda na prvi pogled (ali, samo na prvi pogled) sliče. Da, to su alge i sve o njihovom zanimljivom svijetu saznaj u nastavku.



Morske alge igraju veliku ulogu u morskom ekosustavu. One spadaju u glavne primarne proizvođače mora što znači da im je potrebna jaka sunčeva svjetlost kako bi proces fotosinteze bio uspješan. Osim što proizvode kisik i organsku tvar, služe kao hrana i sklonište mnogim vrstama beskralježnjaka i ribama.

Za razliku od morskih cvjetnica, naselja algi razvijaju se na čvrstim podlogama gdje mogu biti pričvršćene za neki kamen ili živjeti na drugim organizmima.''Šuma'' cistozira (foto: Wikimedia Commons)

Unatoč velikim dubinama mora, alge su se prilagodile na one manje i one veće dubine. Alge koje vole okoliš sa povećanom količinom svjetlosti, zovu se fotofilne (svjetloljube) alge i nalazimo ih na dubinama do 30-ak metara, dok su scijafilne (sjenoljube) alge one alge koje nastanjuju područja sa smanjenom količinom svjetlosti, i njih nalazimo na malo većim dubinama, od 30-ak metara pa dublje.

U Jadranskom moru zabilježeno je oko 640 vrsta algi koje se dijele, s obzirom na boju pigmenta koju sadrže u stanicama za upijanje sunčeve svijetlosti, na smeđe (Phaeophyta), zelene (Chlorophyta) i crvene (Rhodophyta).

 

Smeđe alge

Smeđe alge najbrojnija su skupina algi u Jadranskom moru. Zauzimaju veliki dio morskog dna te pružaju sklonište mnogim morskim beskralježnjacima zahvaljujući velikim količinama škroba, šećera i vitamina. Među njima najznačajnije su alge cistozire koje mogu doseći visinu i do pola metra. Zanimljive su po svojim razgranatim i gustim naseljima kojima prekrivaju velike površine morskog dna. Njihova naselja u moru možete zamisliti kao tropske šume u malom. Kako su krošnje stabala u tropskim šumama naseljene epifitskim biljkama i životinjama, tako je i tijelo cistozire naseljeno sitnim algicama i životinjicama.

Osim cistozira, jedna od prepoznatljivijih smeđih algi je Jadranski bračić (Fucus virsoides). On je ujedno i naš endem, što znači da ga nalazimo samo u Jadranskom moru i nigdje više. Budući da raste samo u zoni plime i oseke, njegovo sluzavo tijelo omogućava mu preživljavanje za vrijeme oseke na način da ga štiti od isušivanja. Jadranski bračić jedan je od najvažnijih bioindikatora čistog mora. Kada naiđemo na naselja ove alge, možemo sa sigurnošću reći da se radi o čistom i bistrom moru. Što su bioindikatori, možeš saznati na ovom linku.

 

 Jadranski bračić - lijevo (foto: Nikola Koletić)

Lijeva alga je jadranski bračić

 

Kao jednu od glavnih stanovnika stijenovitih obala moramo izdvojiti i algu padinu (Padina pavonica) koja naseljava osvijetljena morska staništa sve do 20-ak metara dubine. Ona je kozmopolitska vrsta, što znači da je osim u Jadranskom moru, ima i u svim drugim morima i oceanima. Prepoznatljiva je po svom lepezastom izgledu, a i sigurno se pitate zašto ona spada u smeđe alge, kad je bijele boje? Razlog bijele boje je kalcijev karbonat kojeg ugrađuje u svoje tijelo.

 

Herbarizirana padina (foto: Wikimedia Commons) 

Herbarizirana padina 

 

Sargasumi također spadaju u smeđe alge, a karakteristični su po tome što svojom uspravnom građom podsijećaju na prave kopnene biljke. Jedne su od većih algi Jadranskog mora, a visina im može narasti i do nekoliko metara. Najveće količine ovih morskih algi nalazimo u Sargaškom moru koje je i dobilo ime zahvaljujući njima. Zanimljivosti o Sargaškom moru možeš pronaći ovdje.

 

Zelene alge

Od zelenih algi svima nam je najpoznatija morska salata (Ulva rigida). Iako izgledom podsijeća na zelenu salatu, za neke je čak i puno ukusnija od nje. Zaviri trenutak na ovaj link i uvjeri se kako alge mogu biti jako fine i ukusne. Za razliku od Jadranskog bračića, morsku salatu smatramo bioindikatorom onečišćenog mora.

 

Confused Zapamtite! Jadranskog bračića i morsku salatu nikad nećete naći zajedno u moru.

Jedna od zanimljivijih algi u našem moru sigurno je klobučić (Acetabularia mediterranea) koji svojim izgledom više sliči na gljivu nego na algu. Za vrijeme rasploda, tijekom proljeća i ljeta, na tankoj nožici razvija se klobučić, a svaki od njih predstavlja jednu stanicu koja ima više jezgara. Iako je klobučić alga koja voli osvijetljena dna, ne odgovaraju joj baš visoke temperature, tako da se najbolje ponaša u moru pri temperaturama do 18°C.

 

Klobučić (foto: Wikimedia Commons) Okruglasti kodij (foto: Nikola Koletić)

Klobučić i okruglasti kodij

 

Alga kojoj odgovaraju nešto veće temperature je okruglasti kodij (Codium bursa) čiji oblik nas često može zbuniti, pa na prvu pomislimo da je riječ o spužvi. Zbog svog zanimljivog oblika, svilenkaste teksture i lakog održavanja, ovu zelenu algu često ćemo pronaći među glavnim stanovnicima jadranskih akvarija.

 

Crvene alge

Crvene alge definitivno su jedne od najljepših algi u Jadranskom moru, koje svojim prekrasnim crvenim bojama uljepšavaju izgled stijenovite morske obale i podmorja. Za razliku od zelenih algi, njih ćemo naći samo u čistom i bistrom moru. Najpoznatije crvene alge su koralinske alge koje u svoja tijela ugrađuju kalcijev karbonat.

 

 Crvena koraligena alga Lithophyllum sp. (foto: Nikola Koletić)

Crvena koraligena alga Lithophyllum sp.

 

U Jadranskom moru, na dubinama između 20 i 100 metara često nailazimo na koralinske alge roda Lithothamnion i Phymatolithon. Koralinske alge, zajedno sa koraljima, spužvama, mahovnjacima, mekušcima, rakovima i ribama čine jedinstvenu koraligensku biocenozu koja je svojom šarolikošću vrlo atraktivna za ronioce. Koraligenska biocenoza karakteristična je za Jadransko more, te zbog svoje biološke raznolikosti i osjetljivosti, Europska unija i Hrvatska uvrstili su je u ugrožena i rijetka staništa.

Ocjena: 7.00 (7 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: alge   more   endemi   Jadran   smeđe   zelene   crvene  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica