Većini nas, pa i meni, njuh se ne čini toliko bitan. Mislim da ga ne koristim puno, tek tu i tamo pažnju mi privuče neki ružan ili lijep miris.

No, osjet mirisa mnogo je bitniji nego što mislimo.

Naš nos cijelo vrijeme prima podražaje iz okoline, stalno nešto njuši, no pošto većinu informacija o svijetu dobivamo putem vida ili sluha, mirisi privuku našu pažnju tek kada su jako ugodni ili neugodni, a ne obraćamo pažnju na sve one mirise koji su između te dvije krajnosti. No, zastanite sad na trenutak, zatvorite oči i začepite uši rukama kako biste skrenuli pažnju svog mozga s ta dva osjetila. Udahnite sporo i duboko. Osjetite li kakav miris? Možda tek sada osjećate miris omekšivača na svojoj majici ili juhe koja se krčka na štednjaku ako ste kod kuće. Ili ako imate otvorene prozore, možda osjećate  kakav miris izvana, kao miris kiše koja pada ili svježe pokošene trave.

Miris do našeg nosa dolazi putem zraka koji udahnemo, a da bismo mogli osjetiti miris neke hrane, cvijeta ili pokošene trave, u njima moraju postojati molekule koje mogu ishlapiti u zrak. Kad ishlape, zrakom putuju do nosa te kroz njega putuju do nosne šupljine koja se nalazi iza nosa. Tamo se nalaze njušne stanice koje su prave živčane stanice, poput „produžetaka“ mozga. Zašto se te stanice mogu nazvati produžetcima mozga? Na jednom kraju tih stanica su produžetci koji strše u sluz kojom je prekrivena nosna šupljina. Pošto su ti produžetci tanki i izgledaju „čupavo“ nazivaju se njušne dlačice. Na drugom kraju te stanice pružaju svoja živčana vlakna kroz tanke otvore, poput tunela, u kosti lubanje do tzv. olfaktornog bulbusa koji je dio mozga. Tamo se signali iz nosa sakupljaju i šalju dalje u mozak na obradu.

1. Nosna šupljina koja se nalazi iza nosa; 2. Olfaktorni bulbus koji je dio mozga; 3.Kost kroz koju prolaze živčana vlakna od olfaktornog bulbusa do živčanih stanica (plava, crvena i zelena boja); 4. Sluznica nosne šupljine sa njušnim stanicama; 5. Njušne dlačice

Znači, između mozga i njušnih stanica samo je kratko živčano vlakno. Olfaktorni bulbus se još naziva njušna lukovica, pošto pomalo sliči na biljnu lukovicu. Onda bismo živčana vlakna koja povezuju olfaktorni bulbus i njušne stanice mogli usporediti s korjenčićima koji vire iz lukovice.

Na slici vidimo lukovice visibaba s korjenčićima koji vire iz njih. Olfaktorni bulbus sliči na lukovicu, a živčana vlakna, njušne stanice i njušne dlačice vire iz njega kao korjenčići iz lukovice.

Što se dogodi kada molekule koje putuju od onoga što mirišemo prođu nos i dođu do dijela nosne šupljine gdje se nalaze njušne stanice? Zalijepe se na sluz kojom je obložena njušna šupljina, a u sluzi ih čekaju njušne dlačice. Kada molekule dođu u kontakt s njima, dolazi do živčanog impulsa, koji je poruka mozgu od nosa da smo nešto namirisali. Živčani impuls putuje od dlačica do bulbusa koji ih šalje dalje u mozak. Mozak tu poruku pročita i prepozna koji miris je nos registrirao.

Zanimljivo je da osjet njuha ne služi samo za osjećanje mirisa. Njuh ima bitnu ulogu i u osjećanju okusa.  Po nekim podatcima, čak 50-80% okusa koji osjećamo u stvari dolazi od osjeta mirisa. Mozak prima podatke o okusu s jezika, a o mirisu iz nosa i kombinira ih kako bi nam dao što potpuniju sliku o onome što jedemo. Koliko je osjet mirisa bitan za okus hrane najbolje se primjećuje kada imamo začepljen nos uslijed prehlade i sva hrana ima slabiji okus.

Osim što osjet mirisa i okusa mozak „kombinira“, ta dva osjeta su slična i po nekim drugim stvarima. Jezik i nos dijele neke sličnosti, iako se to na prvi pogled čini nemoguće, ako se samo sjetimo kako izgleda jezik, a kako nos. I njušne i okusne stanice imaju dlačice pa kada se molekula iz hrane ili tvari koju mirišemo spoji s dlačicom dolazi do živčanog impulsa koji putuje u mozak. Da bismo osjetili okus, kemijske tvari iz hrane otopljene u slini moraju doći do okusnih dlačica. Da bismo osjetili miris, kemijske tvari otopljene u sluzi moraju doći do njušnih dlačica koje pokrivaju površinu nosne šupljine.

Jedna od zanimljivih činjenica o mirisu je da je miris od svih osjetila najpovezaniji s emocijama i sjećanjima jer se osjet njuha u mozgu obrađuje u limbičkom sustavu mozga koji je također bitan za sjećanja i emocije. Miris nekog kolača može nas u sekundi podsjetiti na baku koja peče baš takve kolače i na praznike provedene kod nje. A miris neke hrane od koje nam je jednom bilo loše može nam u sekundi izazvati mučninu u želucu.

Evo kako to napraviti! Ispod ovog teksta je popis raznih mirisa. Pored svakog mirisa upišite osjećaj kojeg se prvog sjetite kada pomislite na taj miris. Na primjer, veselje, smirenost, tuga, ljutnja. Ili neko sjećanje kao prošli ljetni praznici, vožnja u autu da posjetite prijatelja, prvi dan škole.  Ili pak neku osobu!

Svježe pečeni kolači 

Kava

Benzin

Dim

Pepermint

Cvijeće

Kakao

Omekšivač za rublje

Bor

Pizza

Limun

Cimet

Jabuke

Lak za nokte