PAŠTITASTI CVAT – cvat kod kojeg bočne osi nadrašćuju glavnu os.

PELAGIJAL – čine organizmi koji žive u morskoj vodi, a dijele se na plankton i nekton.

PELUD – ili polen je fini prašak koji proizvodi tkivo polenovnica (vidi prašnik). Prašak se sastoji od mnoštva vrlo sitnih zrnaca (prosječne veličine oko 0,1 milimetra). Peludno zrno nije muška gameta, već se unutar svakog zrna nalaze po jedna spolna stanica (koja sadrži dvije jezgre) i najčešće jedna nespolna stanica. Peludna zrnca različitih biljnih vrsta su različitih veličina i oblika, a foto galeriju nekih od njih možeš pogledati na ovoj stranici.

PEPTIDNA VEZA – oblikuje se tijekom reakcije karboksilne skupine jedne aminokiseline s amino skupinom druge aminokiseline pri čemu se oslobađa jedna molekula vode.

PERIGON – naziv koji se koristi za ocvijeće koje je sastavljeno od listića koji izgledaju jednako.

PESTICIDI - proizvodi kemijskog ili biološkog porijekla koji su namijenjeni zaštiti biljaka od korova, bolesti, štetnih insekata, grinja i drugih štetnih organizama. Prema načinu djelovanja među pesticidima razlikujemo: insekticidi (protiv insekata), herbicidi (protiv korova i drugih nepoželjnih biljaka), fungicidi (protiv gljivica), akaricidi (protiv grinja), rodenticidi (protiv štakora) nematocidi (protiv glista) i moluskicidi (protiv puževa). Koliko pesticida unosimo u organizam i kojom hranom najviše, istraži u sljedećem tekstu.

PLANKTON – biljni (fitoplankton) i životinjski (zooplankton) organizmi koje lebde u moru, odnosno njihovo kretanje ovisi o kretanju vodenog tijela u kojem se nalaze. Plankton je obično vrlo sitan, ali zanimljivo je i da se neke vrste meduza također ubrajaju u plankton budući da uglavnom ovise o struji vode.

PLAZMID – mala, kružna, dvolančana molekula DNA koja se najčešće može naći kod bakterija. Plazmidi se mogu samostalno umnožavati, neovisno od kromosomske DNA unutar bakterijskih stanica, a često nose gene koji mogu pomoći bakteriji u preživljavanju (primjerice, geni za otpornost na antibiotike). Ovakve molekule DNA se mogu i umjetno sintetizirati te se često koriste u molekularnoj biologiji prilikom različitih istraživanja.

PLOD - organ koji nalazimo samo kod biljaka cvjetnjača, a nastaje iz sjemenog zametka i plodnice. Uloga ploda je zaštita sjemenke i njeno rasprostranjivanje. Plod je građen od usplođa (vanjski dio) i sjemenki (zaštita). Sjemenka također ima ulogu u prehrani klice. Plodove možemo podijeliti na suhe i sočne. Suhi plodovi mogu biti nepucavci (orah), pucavci (mahuna), kalavac (javor) i cjepavac (gavez). Sočni plodovi mogu biti u obliku bobe (rajčica), koštunica (šljiva) i jezgričasti plod (jabuka). Više o plodu i razlikama između pojedinih plodova možeš pronaći ovdje.

Stanična potentnost je sposobnost stanice da se diferencira u druge vrste stanica. U što više vrsta stanica se stanica može diferencirati, veća joj je sposobnost potentnosti. U staničnoj biologiji, pluripotentnost (od lat. plurimus - vrlo mnogo, i potens - imati moć, snagu, sposobnost)^[14] odnosi se na matičnu stanicu sa sposobnošću diferencijacije u bilo koji od tri zametna listića.