BAKTERIJE kao i neki drugi organizmi imaju sve karakteristike pravih živih bića (hrane se, razmnožavaju se, imaju staničnu građu, ugibaju), a nalaze se svuda oko nas, budući da im njihova veličina to dozvoljava ( nisu vidljivi golom oku). Ako razmislimo da i nama ljudima ne odgovaraju svi vremenski uvjeti uvijek pa nekad kada pada kiša najradije ostajemo unutar toplog doma tako i bakterije nepovoljne uvjete preživljavaju u posebnom obliku koji nazivamo spora. Kada čujemo pojam \'\'bakterija\'\' obično nam prvo sinu bolesti koje ti organizmi uzrokuju poput tuberkuloze, tetanusa, kuge, kolere i još mnogih drugih. Naši posjeti liječniku obično su završavali da nam liječnik propiše neku vrstu antibiotika, a upravo antibiotici pomažu našem organizmu da se bori protiv bolesti. Zanimljiv video o bakterijama može te pogledati ovdje  link.

BARA – voda stajaćica koja je površinom manja od jezera. Može nastati prirodnim ili umjetnim putem. Prirodne bare obično nastaju u poplavnim područjima ili uz rijeke, plitke su te u njima rastu vodene biljke i žive brojne životinje.

BENTOS – organizmi koji žive na dnu mora pričvršćeni za podlogu ili se gibaju po dnu. Organizmi koji žive pričvršćeni za morsko dno nazivaju se sesilni bentos (npr. kamenica), a oni koji se kreću po dnu vagilni bentos (npr. jastog).

BESKRALJEŠNJACI – ovoj skupini pripadaju sve one životinje, kao što im i samo ime kaže, koje nemaju kralježnicu. Do danas je opisano otprilike oko 1 300 000 životinjskih vrsta, a čak 97 % od tog broja čine beskralješnjaci. Veličina beskralješnjaka varira od onih koji nisu vidljivi ljudskom oku (primjer pogledaj ovdje) pa sve do vrsta koje mogu narasti i do veličine čovjeka (primjer pogledaj ovdje). Neke od poznatijih skupina su spužve, plošnjaci, kolutićavci, mekušci, člankonošci i bodljikaši, a detaljnu podjelu možeš pogledati ovdje.

BILJKE – gotovo sve biljke mogu se opisati kao fotoautotrofni eukariotski organizmi. Rijetki izuzetci ovakvom opisu su saprofitske i parazitske biljke koje ne vrše proces fotosinteze. Primjere takvih biljaka možeš pogledati ovdje. Većina biljaka ima potpuno izgrađene organe, a razlikujemo one koji izgrađuju tijelo biljke (vegetativni organi) te one koji joj služe za razmnožavanje odnosno rasprostranjivanje (generativni organi). Do danas je poznato preko 300 000 vrsta biljaka.

BIOAKUMULACIJA – proces gomilanja određenih toksičnih tvari poput pesticida ili nekih drugih kemikalija u organizam. Do bioakumulacije dolazi kada organizam gomila više toksičnih tvari nego što ih gubi te se tvari zadržavaju u organizmu.

BIOCENOZA – v. životna zajednica

BIOGENI ELEMENTI – elementi koji izgrađuju živa bića, a to su: ugljik, vodik, kisik, klor, kalij, kalcij, magnezij, dušik, fosfor, sumpor, natrij i željezo. Oni su ujedno makroelementi i čine 99 % žive prirode. Ostalih 1 % su mikroelementi: bakar, brom, cink, flour i jod te elementi u tragovima brom i kositar.

BIOLOGIJA - je znanost koja proučava živa bića, njihove životne oblike kao i životne zajednice u kojima se nalaze. Termin biologija uveden je 1802. godine, a uveli su ga, neovisno, francuski prirodoslovac Lamarck i njemački prirodoslovac Treviranus. Biologija je znanost koju ne možemo vezati samo uz određeno područje istraživanja već su se unutar biologije razvile discipline koje se bave detaljnijim istraživanjem pojedinih područja. Više o područjima koja proučava biologija možete pročitati ovdje.

BIOLOŠKA EVOLUCIJA – od nastanka prvih prokariotskih stanica (prije oko 3,8 milijarda godina) traje na Zemlji biološka evolucija. Procesom evolucije nastala su sva živa bića koja nas danas okružuju. Tijekom duge prošlosti Zemlje, određene jedinke posjedovale su osobine (zapisane u genima) kojima su bile bolje prilagođene na vladajuće okolišne uvjete nego druge jedinke. Te su se osobine, odnosno „dobri geni“, prenosile na potomke, što je omogućilo da i ono bude dobro prilagođeno na iste uvjete. Prvi znanstvenik koji je postavio temelje teoriji evolucije prirodnim odabirom (selekcijom) bio je engleski prirodoslovac Charles Darwin, koji je do zaključaka da su vrste promjenjive (da iz jedne vrste tijekom dugog niza godina može nastati druga vrsta) došao proučavajući i uspoređujući razne biljke i životinje tijekom i nakon svojeg putovanja oko svijeta.