CENTROMERA ili kinetohora je pokretno središte kromosoma, mjesto na kojem kromosom za mitoze ili mejoze prione uz diobeno vreteno. U strukturi centromere razlikuju se tri zone s kromomerama (jače spiralizirane uzdužne niti kromosoma) karakteristične veličine.

CEREBROSPINALNA TEKUĆINA je tekućina koja ispunjava prostor oko mozga i leđne moždine te ih štiti od izravnog dodira sa krutim koštanim strukturama.

CITOKINEZA je druga faza stanične diobe, koja slijedi nakon mitoze. U citokinezi se pravilno distriburiraju stanična tjelešca i stanični dijelovi. U mitozi se dijeli stanična jezgra (kariokineza), a u citokinezi citoplazma te se time u ovoj fazi dijeli cijela stanica.

CITOPLAZMA - tekući dio stanice omeđen staničnom membranom u kojoj se nalaze stanični organeli. U osnovi citoplazma je više ili manje tekuća koloidna otopina u kojoj se nalaze otopljeni mineralne tvari, proteini, ugljikohidrati, masti i druge tvari. U citoplazmi se odvijaju glavni metabolički procesi vezani za život stanice i organizma.

Eukariotske stanice imaju visoko organiziranu citoplazmu kroz koju se pruža mreža tankih bjelančevinastih niti i cjevčica, točnije stanični kostur ili citoskelet. On daje oblik životinjskim stanicama, omogućuje gibanje stanica i staničnih dijelova kao i «usidrenost» staničnih organela pa čak i citoplazmatskih enzima na određenom mjestu čime se održava optimalan prostorni raspored u samoj stanici. Citoskelet se sastoji od najmanje tri tipa struktura. To su mikrotubuli, aktinska vlakna (mikrofilamenti) i intermedijarni mikrofilamenti. Uloga mikrotubula je pokretanje praživotinja, kretanje kromosoma, organela te održavanje oblika tijela. Nalaze se u bičevima, trepetljikama, bazalnim tjelešcima, a glavna organizirajuća središta za većinu mikrotubula i mikrofilamenata su centrioli. Mikrofilamenti imaju ulogu u strujanju citoplazme i prijenosu tvari unutar nje, osim toga imaju vrlo važnu ulogu u stvaranju diobenog vretena. 

CRVENA LISTA – skraćeni naziv za Crvenu listu ugroženih vrsta koju održava Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa (International Union for Conservation of Nature and Natural Resources – skraćeno IUCN). Radi se o najdetaljnijem popisu vrsta kojima je procijenjen rizik od izumiranja. Ovisno o riziku vrstama se dodjeljuju različite kategorije pa prema tome vrste mogu biti: izumrle (EX - Extinct), izumrle u prirodnim staništima (EW - Extinct in the Wild), regionalno izumrle (RE - Regionaly Extinct), kritično ugrožene (CR - Critically Endangered), ugrožene (EN - Endangered), osjetljive (VU - Vulnerable), gotovo ugrožene (NT - Near Threatened), najmanje zabrinjavajuće (LC - Least Concern), nedovoljno poznate (DD - Data Deficient) i neobrađene (NE - Not Evaluated). Ugroženim vrstama se smatraju one vrste koje su kritično ugrožene, ugrožene ili osjetljive. Crvenu listu možeš pretraživati na ovom linku.

CVAT – skup više cvjetova koji se nalaze na zajedničkoj cvjetnoj stapci. Osnovna podjela razlikuje otvorene (grozdaste ili racemozne) te zatvorene (paštitaste ili cimozne) cvatove.

CVIJET – generativni organ biljke građen od preobraženih listova, a služi za spolno razmnožavanje. Sastoji se od cvjetne stapke s cvjetištem, ocvijeća, prašnika i tučka. Ocvijeće zaštićuje prašnike i tučak, privlači kukce, a kod većine biljaka može biti razlučeno u čašku i vjenčić. Ocvijeće koje je sastavljeno od listova koji izgledaju jednako nazivamo perigon. Ako na istom cvijetu nalazimo prašnike i tučak, tada govorimo o dvospolnom cvijetu. Jednospolni cvijet je onaj koji nosi samo prašnike ili samo tučak. Ako se na jednoj cvjetnoj stapci nalazi više cvjetova tada govorimo o cvatu. Najveći cvijet na svijetu stvara parazitska biljka Rafflesia arnoldii. Njezin cvijet koji miriši na trulo meso može narasti i 100 cm u promjer te biti težak i do 10 kg.