MAHOVINE - biljke prilagođene životu na kopnu, a ujedno i najjednostavnije građene biljke. Njihovo tijelo izgrađuju organi koji funkcionalno podsjećaju na organe papratnjača i sjemenjača, ali su puno jednostavnije građe te ih nazivamo korjenčić (rizoid), stabalce (kauloid) i listići (filoidi). Žive na područjima koja obiluju vlagom i nisu previše izloženi sunčevoj svjetlosti. Prilikom razmnožavanja mahovina izmjenjuju se spolna i nespolna generacija. Mahovine se dijele na tri glavne skupine: jetrenke ili jetrenjarke (Marchantiidae), prave mahovine (Bryidae) i antocerotale (Antoceratidae). Danas je u svijetu poznato oko 20 000 različitih vrsta mahovina, a procjenjuje se da ih je u Hrvatskoj između 900 i 1200 vrsta. Više o mahovinama saznaj ovdje.

Maksilarni privjesci su dijelovi čeljusti kod kukaca koji imaju različite osjetne funkcije. Kod komaraca, na primjer, služe detektiranju ugljikovog dioksida u okolini, dok kod ostalih kukaca služi kao osjet okusa.

Mamalogija je grana zoologije koja se bavi proučavanjem sisavaca.

Vidi Velika izumiranja

MATIČNA STANICA je pluripotentna stanica koštane srži koja ima sljedeća osnovna svojstva: sposobnost samoobnavljanja, sposobnost diferencijacije i sposobnost proliferacije.

MEGAFAUNA – (grč. megas – velik; lat. fauna – životinja) naziv za velike kopnene životinje koje su, ovisno o definiciji, teže od 45 kilograma ili teže od 100 kilograma. Izraz se često koristi za velike kopnene životinje koje su izumrle tijekom ledenih doba poput vunastog mamuta ili za danas živuće velike kopnene životinje poput slonova, žirafa, itd.

MEJOZA - dioba (redukcijska dioba) kojom nastaju spolne stanice (gamete). Po završetku mejoze iz jedne stanice nastaju 4 stanice koje sadrže različiti genetički materijal, a imaju dvostruko manji broj kromosoma od stanice iz koje su nastale. Mejoza se u osnovi sastoji od dvije diobe, mejoze I i mejoze II. Više o mejozi i fazama kroz koje prolazi možeš pronaći na ovoj poveznici. Razlike između mitoze i mejoze možeš pronaći u ovom videu.

Menopauza je prirodan događaj u životu žene. U tijelu žene u razdoblju oko menopauze nastaju promjene koje su posljedica smanjenog stvaranja hormona u jajnicima, prvenstveno estrogena. U prosjeku, već nakon četrdesete godine života (a ponekad i u kasnijim tridesetima) stvaranje hormona u jajnicima počinje polako slabiti, što se postupno nastavlja do 44-45. godine. Od tada pa još otprilike 5-10 godina traje prijelazno razdoblje, koje se u običnu govoru naziva klimakterij. Kada stvaranje hormona u jajnicima padne ispod razine koja izaziva menstruaciju, ona izostaje. Menopauza je posljednje fiziološko krvarenje iz maternice koje prosječno nastupa oko 51. godine života, iako je normalan raspon prilično velik: od 40-58. godine. Razdoblje nakon menopauze jest postmenopauza, a oboje ustanovljujemo naknadno ako krvarenje nije nastupilo u idućih godinu dana, pod uvjetom da niste trudni, ne dojite ili uzimate lijekove koji mogu utjecati na menstruacijski ciklus. Tek mali dio žena ima uredne cikluse do samoga kraja nakon kojih uslijedi menopauza.

Meteori - nebeska tijela koja prilikom prolaska kroz Zemljinu atmosferu potpuno izgore te nikada ne padnu na njenu površinu.

Meteoriti – nebeska tijela koja padnu (udare) na Zemljinu površinu stvarajući često kratere.