U Hrvatskoj živi 20 vrsta vodozemaca, što našu zemlju svrstava u sam vrh europskih zemalja po bioraznolikosti vodozemaca. Skupinu vodozemaca dijelimo na repaše – to su vodozemci s repom, kao što su npr. daždevnjaci, vodenjaci i neobična vrsta podzemnih voda - čovječja ribica, bezrepce – vodozemce bez repa (žabe) te beznošce, koji poprilično sliče zmijama (više o njima doznaj ovdje).

Vodozemci su izuzetno važni članovi ekosustava i važna karika u hranidbenim lancima. Naime, vodozemci se hrane malim beskralješnjacima, uglavnom kukcima, a ujedno predstavljaju važan izvor hrane za veće kralješnjake (npr. zmije, ptice i sisavce). Na nekim staništima vodozemci mogu dominirati svojim brojem i gustoćom i predstavljati glavni izvor hrane većim kralješnjacima. Ukoliko vodozemci nestanu, dolazi do narušavanje prirodne ravnoteže ekosustava i velikih promjena u sastavu hranidbenih lanaca.

Život i preživljavanje dviju meksičkih žaba imenom Pancho i Toro na duhovit način opisuju crtani filmovi koje su obožavale generacije djece u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća, a sigurno ćeš se i ti nasmijati pogledaš li crtić koji smo izdvojili.

Vodozemci imaju i brojne neposredne koristi za čovjeka. Na primjer, oni se vrlo često hrane kukcima koji su prijenosnici bolesti (kao što su komarci malaričari) i tako sprečavaju širenje bolesti. Ljeti ti sigurno često dodijavaju komarci, ali vjerojatno ne možeš ni zamisliti koliko bi komaraca bilo da nema žaba koje ih sustavno jedu. Za čovjeka je jednako važna i proizvodnja različitih tvari i lijekova koji se dobivaju iz kožnih žlijezda vodozemaca. Žabe su također važne kao pokusni modeli u istraživanjima koja su dovela do spoznaja važnih za čovjeka. Tako je oko 10% Nobelovih nagrada za fiziologiju i medicinu dodijeljeno istraživanjima u kojima su se koristile žabe.

S obzirom da vodozemci imaju kožu kroz koju dišu i propuštaju vodu, oni su vrlo osjetljivi na zagađenja u okolišu i predstavljaju prve pokazatelje tog zagađenja. U svijetu je zadnjih desetljeća zabilježeno opadanje populacija vodozemaca, a slično je i u Hrvatskoj, iako je stanje kod nas još uvijek puno bolje u odnosu na većinu europskih država. Na stranicama udruge „Hyla“ možeš provjeriti koje vrste vodozemaca u Hrvatskoj su ugrožene.

Razlozi ugroženosti vodozemaca u svijetu, pa i u Hrvatskoj, su brojni. Na prvom mjestu je uništavanje staništa krčenjem i isušivanjem zbog čega ona postaju nepogodna za život vodozemaca. Takvim zahvatima se staništa ujedno i prostorno odvajaju što onemogućava normalno kretanje populacija vodozemaca između staništa (što je posebno važno tijekom ciklusa razmnožavanja). Iako vodozemci jesu kopnene životinje, njihov život je vezan uz vodu,  prvenstveno radi razmnožavanja.

Kao što je već spomenuto, vodozemci su vrlo osjetljivi na zagađenje okoliša pa stoga razne kemijske tvari koje ljudi namjerno ili nenamjerno ispuštaju u okoliš, kao što su pesticidi, umjetna gnojiva i razne druge kemikalije, mogu izazvati smrt, bolest, smanjenu uspješnost u razmnožavanju ili poremećaje rasta u vodozemaca. Uslijed zagađenja se u populacijama vodozemaca sve češće bilježi pojava jedinki s raznim promjenama na tijelu kao što je višak ili manjak udova, a zabilježene su i promjene u ciklusima razmnožavanja. Na cikluse razmnožavanja utječu i brojne klimatske promjene za koje si sigurno čula/čuo, kao što su npr. kisele kiše i globalno zagrijavanje.

Vjerojatno znaš da se vodozemci razmnožavaju u proljeće kada bare i kanali odzvanjaju žabljim kreketanjem. Kako to uistinu zvuči poslušaj ovdje. Sigurno se sjećaš priče iz škole o neobičnom ciklusu razmnožavanja žaba. Da te podsjetimo, žabe se pare u vodi pri čemu ženke ispuštaju jaja koja se u vodi oplode sjemenom mužjaka, oplođena jaja se lijepe uz raslinje u vodi i čine mrijest. Iz oplođenih jaja razviju se ličinke – punoglavci koji žive u vodi i preobrazbom se pretvaraju u male žabe, prave kopnene životinje. Razmnožavanje smeđe močvarne žabe (latinski Rana arvalis) tijekom kojeg mužjaci poprime plavu boju pogledaj u videu.

Cijeli ciklus preobrazbe žabe možeš pogledati ovdje, a preobrazbu daždevnjaka ovdje. Uslijed zagađenja i klimatskih promjena (prvenstveno promjena temperature i vlage) ti složeni ciklusi razmnožavanja i preobrazbe se mijenjaju, što također dovodi do opadanja brojnosti populacija. Tijekom proljetnog razdoblja žabe prilikom odlaska na mrijestlišta vrlo često stradavaju na cestama. Stoga su u Hrvatskoj pokrenute brojne akcije udruga i učenika tijekom kojih su postavljani znakovi upozorenja na cestama kojima učestalo prolaze žabe ili pak volonteri prenose žabe preko ceste i tako sprečavaju da one budu pregažene. Takva je akcija prvi put provedena još 1999. godine u organizaciji udruge „Hyla“ i „Ekološkog društva Koprivnica“, a kako izgleda spašavanje žaba pogledaj ovdje. Provjeri u udrugama u svojem mjestu stanovanja provode li se slične akcije kojima se možeš pridružiti i tako doprinijeti zaštiti vodozemaca.

U zadnje vrijeme također je otkriven niz bolesti koje su poharale čitave populacije vodozemaca, a njihovi uzročnici, kao i u ljudi, mogu biti virusi, bakterije ili gljivice. U nekim dijelovima svijeta se velik broj vodozemaca koristi u prehrani stanovništva, ili se vodozemci prodaju kao kućni ljubimci i pokusne životinje. Ako se pretjera s izlovom, to također pridonosi opadanju njihove brojnosti.

Na pojedina se pak područja namjerno ili slučajno unose vrste vodozemaca kojima to nije prirodno područje rasprostranjenosti pa te vrste postaju suparnici domaćim vrstima u iskorištavanju hrane, skrovišta i mrijestilišta i na taj način ih potiskuju sa staništa. Te novounešene vrste koje su strane na određenom području i potiskuju domaće vrste nazivamo invazivnim vrstama zato što osvajaju (invadiraju) teritorije domaćih vrsta.

Vodozemce ugrožava i povećana razina UV-B zračenja koja se posljednjih desetljeća bilježi u atmosferi. Pojačano UV-B zračenje šteti vodozemcima koji imaju izrazito tanku kožu osjetljivu na isušivanje pa može dovesti do njihove smrtnosti ili raznih poremećaja u organizmu (smanjena otpornost, usporeni rast i sl.).

Gotovo nikada samo jedan od navedenih razloga ne ugrožava populacije vodozemaca već u pravilu dolazi do zajedničkog djelovanja barem nekoliko od navedenih činitelja, što onda pogubno djeluje na preživljavanje vodozemaca.

Sve vrste vodozemaca u Hrvatskoj nalaze se u nekoj od kategorija zaštite što je određeno Pravilnikom o proglašavanju svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (podatke o tome možeš pronaći u Narodnim novinama br. 99 iz 2009. godine), a točan popis vrsta nalazi se u prilozima koji su na dnu navedene stranice.

Dan 28. travnja 2009. godine proglašen je danom zaštite žaba kako bi se potaknula i osvijestila javnost o tim životinjama bez kojih ne bi bilo ni opstanka ljudi na Zemlji.