Nauči razlikovati najčešće vrste hrastova u Hrvatskoj!
Autor Behija Salkić 18.2.2014. ( 40842 pročitano ) Članci istog autora

Hrast lužnjak (foto: Wikimedia Commons)Hrast se od davnina smatrao vrhovnim stablom pa je tako kod brojnih europskih kultura hrast bio posvećen vrhovnim božanstvima. Bio je simbol Zeusa u staroj Grčkoj i Jupitera u starom Rimu. Štovali su ga i brojni drugi narodi - Slaveni, Kelti, Germani... No, pravo je pitanje – koju vrstu hrasta su točno štovali?



Na svijetu postoji oko 600 različitih vrsta hrastova, a u Europi ih raste oko 25. U Hrvatskoj prema službenom popisu raste 14 različitih vrsta, međutim neke su jako rijetke ili su zabilježene jako davno.

Veći dio hrastova su listopadna stabla, no ima i nekih zimzelenih vrsta poput hrasta crnike. Muški i ženski cvjetovi se nalaze na istoj biljci, ali su odvojeni. Plod hrastova je žir. Neke vrste kao što su kitnjak i lužnjak mogu narasti i do 40 metara u visinu, dok neke vrste kao što je hrast medunac rastu do 15 metara visine.

U ovom članku ćemo ukratko obraditi 5 najčešćih vrsta s kojima se možeš susresti kada hodaš po Hrvatskoj. Lako ih je raspoznati, samo treba zapamtiti par sitnica. Stoga, bacimo se na posao:

 

Lužnjak (Ouercus robur)

Smile Kako ga prepoznati - Listovi gotovo da i nemaju peteljke te izgledaju kao da su odmah zalijepljeni za granu na kojoj se nalaze. S druge strane, žirevi se nalaze na peteljkama (stapkama) i često su po dva žira zajedno.

 Hrast lužnjak, Quercus robur (foto: Wikimedia Commons)

Very Happy Gdje raste – Lužnjak je najpoznatije stablo nizinske Hrvatske. Voli poplave i dosta vode pa ga se zato nikada ne može pronaći u brdskom području.

 

Kitnjak (Quercus petraea)

Smile Kako ga prepoznati – Listovi imaju peteljke koje mogu biti duge do 4 centimetra, no žirevi nemaju peteljke i izgledaju kao da su zalijepljeni za granu na kojoj se nalaze. Obično se zajedno nalazi po nekoliko žireva.

 Hrast kitnjak, Quercus petraea (foto: Wikimedia Commons)

Very Happy Gdje raste – za razliku od lužnjaka, kitnjak voli brežuljke i brdska područja te se može pronaći diljem kontinentalnog dijela Hrvatske.

 

Cer (Quercus cerris)

Smile Kako ga prepoznati – Za razliku od prethodne dvije vrste, cer ima izduženije listove i malo su više nazubljeni. Ipak, najlakše ga je prepoznati prema njegovom žiru. Naime, kapica mu je čupava.

 Hrast cer, Quercus cerris (foto: Wikimedia Commons)

Very Happy Gdje raste – cer raste po cijeloj Hrvatskoj, ipak nije toliko česta vrsta kao što su kitnjak i lužnjak. Također, u kontinentalnom dijelu Hrvatske raste u brdskim područjima jer ne voli poplave.

 

Medunac ili dub (Quercus pubescens)

Smile Kako ga prepoznati – Medunac je jedan dlakavi hrast, odnosno listovi su mu dlakavi. Kada su mladi, onda su dlakavi s obje strane, no kasnije budu jako dlakavi i mekani samo s donje strane (s naličja). Ima sitne žireve, koji nemaju peteljku.

Medunac ili dub, Quecus pubescens (foto: Wikimedia Commons / Flickr) 

Very Happy Gdje raste – U Hrvatskoj je medunac najčešći na našoj obali budući da voli topla staništa. Tu i tamo se može pronaći i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ali onda se nalazi na južnim, toplim stranama naših planina kao što su Medvednica ili Papuk.

 

Crnika ili česmina (Quercus ilex)

Smile Kako ga prepoznati – Za razliku od svih prethodnih vrsta, crnika je zimzeleno stablo. Ima tvrde listove koji su tamno zeleni s gornje strane, a s donje su bijeli i mekani. Rubovi listova nisu nazubljeni, kao što je to kod svih ostalih vrsta spomenutih u ovom članku, ali mlade biljke imaju nešto sitnih bodlji na rubovima. Žirevi imaju svjetlosmeđu kapicu i nemaju bodljice (treba paziti da ga se ne zamijeni s hrastom oštrikom koji raste na krajnjem jugu Hrvatske i koji ima sitne bodljice na kapici te ima bodljikave listove).

 Hrast crnika ili česmina, Quercus ilex (foto: Wikimedia Commons)

Very Happy Gdje raste – Crnika se može pronaći na Hrvatskoj obali, budući da je on mediteranska vrsta i voli topla staništa.

 

Par riječi za kraj...

Budući da rastu po cijeloj Hrvatskoj, hrastovi su oduvijek bili važni stanovništvu našeg područja. Drvo je korišteno za ogrjev i proizvodnju namještaja, žirevi su se u doba nestašice hrane često koristili za proizvodnju brašna (iako su gorki), itd. Kao što je i spomenuto u uvodu, mnogi narodi su ova važna stabla posvećivali svojim vrhovnim božanstvima. No, koje točno vrste? Pa vjerojatno baš one koje su najčešće rasle na njihovom području.

Ocjena: 9.00 (24 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: česmina   medunac   cer   crnika   lužnjak   quercus   kitnjak   hrast   dub  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica