Što vegetarijanstvo ima s ekologijom?
Autor Ana Katalinić 15.5.2012. ( 2038 pročitano ) Članci istog autora

Kravica (Foto: commons.wikimedia)Ako imaš prijatelja vegetarijanca ili prijateljicu vegetarijanku, možda si ih priupitala/o za razlog njihovog odabira prehrane. Vjerojatno su ti odgovorili da ne jedu mesu jer im je žao životinja koje se uzgajaju za meso ili su ga se možda odrekli  jer smatraju da je zdravije jesti povrće. Ovi su nam razlozi prilično jasni, ali što kad netko tvrdi da je postao vegetarijanac iz ekoloških razloga? Nemoj ga odmah otpisati kao čudaka.



Na Zemlji danas živi oko 7 milijardi ljudi i potrebno je proizvesti ogromne količine hrane za njihovu prehranu. Proizvodnja hrane "troši" Zemlju: rezerve nafte troše se za proizvodnju umjetnih gnojiva za poljoprivredu, navodnjavanje polja troši rezerve vode, a intenzivna poljoprivreda troši tlo smanjujući s godinama njegovu plodnost.

Znači li to da prirodne resurse najviše troši uzgoj biljne hrane? Da, ali zaboravljamo da i životinje koje se uzgajaju za hranu također moraju jesti. Što jedu? Naravno, biljnu hranu! No, dovoljne količine biljne hrane potrebne da zadovolje apetite ogromne količine životinja koje se uzgajaju za meso ne možemo im priskrbiti na način da ih jednostavno pustimo na pašu. Nema dovoljno pašnjaka za sve njih, pa se u pojedinim dijelovima svijeta čak krče prašume kako bi se osigurao prostor za ispašu stoke. K tome, potrebne su i velike  poljoprivredne površine  za uzgoj žitarica za stočnu hranu, čime se troši i zagađuje  tlo i voda.

I time sada dolazimo do problema. Nije li svejedno uzgajamo li biljke koje ćemo direktno pojesti, ili uzgajamo biljke kojima ćemo nahraniti životinje pa onda te životinje pojedemo? Nije, jer kad se životinje hrane biljkama, one troše puno kalorija za svoj svakodnevni metabolizam (za kretanje, stajanje, jedenje, disanje, probavljanje hrane...), a također ugrađuju puno proteina u svoje kosti i druge dijelove tijela koje mi ne jedemo pa su ti proteini za nas izgubljeni.

Ako imamo jedno polje pogodno za uzgoj, imamo izbor:

1. zasaditi biljke bogate proteinima (npr. grah ili leću) i dobiti od uroda 10 kg proteina ili

2. zasaditi žitarice kojima ćemo nahraniti stoku koju ćemo potom preraditi u meso, pri čemu ćemo, u tom slučaju, od istog polja na kraju dobiti samo 1 kg proteina.

Razmisli - što je „ekološkije“?

Danas se proizvodi i konzumira jako puno mesa i time pretjerano opterećuje Zemljine resurse. Da bismo poštedjeli planet nije nužno da svi prihvatimo vegetarijansku prehranu, no pomoglo bi kad bi se meso jelo umjereno. Umjesto svakodnevnog konzumiranja, meso treba jesti povremeno i što češće ga zamijeniti  povrćem. Tako je zdravije, kako za nas, tako i za naš planet!

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka


Ostali članci
09.2.2016. - Surfaj sigurno!
07.7.2015. - Spremi klopu - kako djeci osigurati zdravi ekološki i etičan način prehrane
12.12.2014. - Iz pogrešaka se (brzo) uči!
16.4.2014. - Kad je petak nebesko plave boje
20.11.2013. - Trodimenzionalno oko?
13.11.2013. - Tko su najstariji ljudi na svijetu?
31.10.2013. - Lijek iz kakice
22.10.2013. - To je samo šalabahter?!
28.9.2013. - Nema više čišćenja?
30.8.2013. - Zašto je tinejdžerima ujutro teško ustati iz kreveta?

Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica