Sigurno vas je liječnik barem jednom do sada poslao na vađenje krvi i to najvjerojatnije kad se niste osjećali dobro. Kad je vidio nalaz rekao je da se tako osjećate jer vas je napala bakterija ili virus ili je možda uzrok vašem kihanju, temperaturi i umoru alergija. Iako sami ni u kom slučaju ne biste trebali „dijagnosticirati“ bolesti niti posezati za lijekovima bez pomoći roditelja ili stručnjaka, za vas smo pripremili kratka pojašnjenja kompliciranih liječničkih nalaza od koji boli glava!

Naše je tijelo nevjerojatan organizam! U njemu postoje stanice koje nas brane od štetnih mikroorganizama, koje nam dovode kisik u sve dijelove tijela, pa čak i neobične stanice koje proždiru bakterije i druge strane čestice koje nam se pokušavaju prikrasti u krvotok. Najveći dio tih stanica pripada sustavu koji nazivamo imunološki sustav, a on je odgovoran za obranu i čuvanje našeg tijela od brojnih bolesti s kojima se ono može susresti.

Bijele krvne stanice (leukociti) štite tijelo od napada bakterija, virusa i parazita. One čine samo jedan posto ukupne količine krvi, ali bez njih ne bismo mogli živjeti. Leukociti su ti koji se bore s uzročnicima bolesti i čuvaju svaki naš organ ako ga napadnu ''stranci'' došli iz svijeta koji nas okružuje. Postoje 3 glavne skupine leukocita: granulociti, limfociti i monociti.

Najveći postotak leukocita čine granulociti. Dijele se na neutrofilne, eozinofilne i bazofilne. Neutrofilni granulociti su glavni zaduženi za proždiranje bakterija i drugih malih čestica.  Zbog toga njihov povećan broj upućuje na bakterijsku infekciju, dok im je broj smanjen kod virusnih oboljenja. Broj im može biti smanjen i zbog jake bakterijske infekcije koja se ne liječi duže vrijeme. Naime, te stanice prve eliminiraju sve uzročnike bolesti koji se pojave u našem organizmu. Zbog toga se njihov broj za vrijeme akutne infekcije znatno poveća, no ako je uzročnik bolesti nadjačao neutrofile, u tom slučaju će njihov ukupni broj biti manji jer oni neće stići tolikom brzinom nastajati u koštanoj srži kolika je potreba organizma za uklanjanjem virusa ili bakterije.

Eozinofilni granulociti su povezani s alergijskim reakcijama, ali i infekcijom nametnika (parazita). Stoga ako je njihov broj u nalazu povećan najvjerojatnije se radi o alergiji, ali je potrebno isključiti i mogućnost da se radi o parazitarnoj infekciji. To konačno potvrđuje povećan broj bazofilnih granulocita koji su glavni odgovorni za alergijski odgovor organizma na strane čestice (antigene). Alergeni na koje je osjetljiv najveći broj ljudi su pelud trava i drveća, grinje, neki lijekovi, ali i različite vrste hrane poput kikirikija, jaja ili kravljeg mlijeka te ubodi insekata.

Limfociti su stanice zadužene za stvaranje protutijela te su glavne koje sudjeluju u obrani od virusa. Zbog toga njihov povećan broj upućuje na infekciju virusom.

Kao posljednja skupina ostaju monociti koji su najveće stanice krvi i glavna im je uloga fagocitoza. Tim procesom monociti okruže stanice, kao npr. bakterije koje su „procijenili“ kao opasne i zatim ih ''progutaju''. Zajedno s neutrofilnim granulocitima monociti čine osnovu obrambenog sustava organizma.

U nalazu krvne pretrage dio koji prikazuje pojedini broj i vrstu leukocita zove se leukogram ili diferencijalna krvna slika (DKS).  Za lakše snalaženje o kojim se točno stanicama u nalazu radi i koje su od njih u normalnim vrijednostima, a koje nisu, pogledajte sljedeću tablicu.

Leukogram ili diferencijalna krvna slika (DKS)

Ovaj pregled čini malu pomoć kojom si možete olakšati čitanje nalaza koji vam ponekad vjerojatno izgledaju kao gomila nepoznatih šifri dok ih pregledavate na putu do vašeg obiteljskog liječnika. Sad kad baratate osnovnim informacijama o "šiframa" s vaših nalaza, možete se sami zabaviti istraživanjem broja ovih malih zaštitnika vaše krvi te pokušati zaključiti o kakvoj se dijagnozi radi, čak i prije no što vam liječnik pregleda nalaz. Osim što ćete na taj način naučiti nešto novo, igra je to koja će vam prikratiti one dosadne minute čekanja na red.