Zašto zijevamo?
Autor Kristina Duvnjak 12.6.2012. ( 14893 pročitano ) Članci istog autora

Zijevanje (foto: Flickr)Odgovor na ovo pitanje zapravo još nitko ne zna. Znamo da je zijevanje zarazno i da počinjemo zijevati još dok smo u maternici. Osim naše vrste, zijevaju još neki kralješnjaci, kao što su ptice i ribe, ali fiziološke procese, svrhu i objašnjenje zašto nam je evolucija „dala" zijevanje još uvijek ostaju misterij.



Najstarije teorije o zijevanju potječu još iz antičkog doba. Hipokrat je smatrao da nam zijevanje služi kako bismo se riješili, kako kaže „lošeg zraka", a povećali razinu „dobrog zraka" u mozgu.

Danas znamo da se "dobar" i "loš zrak" odnose na kisik koji udišemo i ugljikov dioksid koji izdišemo. Dakle, prema ovoj teoriji, zijevanje služi kako bismo povećali koncentraciju kisika u krvi te smanjili koncentraciju ugljikovog dioksida (CO2).

Danas znamo da to nije točno jer bi to značilo da bismo, primjerice, tada više zijevali prilikom vježbanja. Također, srčani i plućni bolesnici koji pate od nedostatka kisika ne zijevaju ništa više od zdravih pojedinaca. Osim toga, znamo i da ćemo najlakše povećati razinu kisika u krvi brzom izmjenom udisaja i izdisaja.

Današnji znanstvenici također se bave ovim problemom. Tako se pojavila i teorija da nam zijevanje možda služi kako bi nas držalo budnima, no nakon što su istraživači pokusima ispitali ovu teoriju, nisu mogli pronaći dokaze za nju pa je i ta teza napuštena.

Zanimljiva je i teorija koja pretpostavlja da nam zijevanje pomaže da izjednačimo tlak zraka srednjeg uha s vanjskim, atmosferskim tlakom. Ali tu funkciju obavljaju žvakanje i gutanje, a k tome znanstvenici nisu utvrdili povezanost zijevanja s promjenom tlaka u srednjem uhu.

Lav koji zijeva (foto: Wikimedia Commons)Majmun koji zijeva (foto: Wikimedia Commons)

Jaguar koji zijeva (foto: Wikimedia Commons)Vodenkonj koji zijeva (foto: Flickr)

Nismo jedini! Pogledaj tko u životinjskom svijetu također zijeva, i to na prilično smiješan način!

Zijevanje kao "društvena djelatnost"

Zijevanje je zarazno našoj vrsti (osim djeci do pet godina) i sisavcima s uznapredovalim socijalnim vještinama, kao što su psi i majmuni, što ukazuje na važnost zijevanja prilikom društvene interakcije.

Neki znanstvenici smatraju ovu teoriju najpotpunijom jer su i pokusima uspjeli pokazati da nam se dok gledamo druge kako zijevaju u mozgu aktiviraju područja koja su povezana s empatijom, imitacijom i društvenim ponašanjem. No, budući da znamo da ljudi zijevaju i kada su sami, ostaje nam jedino nagađati i pričekati znanstvenike da učine svoje!

Eto ga vraže!  'ko će ga znat!

Ocjena: 10.00 (2 glasova) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka


Ostali članci
09.2.2016. - Surfaj sigurno!
07.7.2015. - Spremi klopu - kako djeci osigurati zdravi ekološki i etičan način prehrane
12.12.2014. - Iz pogrešaka se (brzo) uči!
16.4.2014. - Kad je petak nebesko plave boje
20.11.2013. - Trodimenzionalno oko?
13.11.2013. - Tko su najstariji ljudi na svijetu?
31.10.2013. - Lijek iz kakice
22.10.2013. - To je samo šalabahter?!
28.9.2013. - Nema više čišćenja?
30.8.2013. - Zašto je tinejdžerima ujutro teško ustati iz kreveta?

Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.