Vjerojatno ste mnogo puta čuli riječi „pluća Zemlje“, rasadnik bioraznolikosti ili prozor u povijest. Sve nabrojano odnosi se na najveću i najdužu rijeku - Amazonu. O rijeci Amazoni pisano je mnogo članaka, knjiga i snimano nekoliko filmova pa hajdemo još jednom opisati ovu veličanstvenu i jedinstvenu majku svih rijeka.
Gdje se nalazi rijeka Amazona? Amazona (na fotografiji desno) se nalazi u Južnoj Americi te vijuga kroz šest zemalja: Peru, Boliviju, Venezuelu, Kolumbiju, Ekvador i Brazil. Dužina joj iznosi nevjerojatnih 6800 km, te je tako za 105 kilometara dulja od rijeke Nil u Africi. Amazona je ujedno najšira rijeka na svijetu, od obale do obale široka je i do 50 km, a na ušću preko 250 km (samo za usporedbu, prosječna širina Jadranskog mora iznosi 170 kilometara). Rijeka je dovoljno velika da brodovi koji uzlaze iz pravca Atlantskog oceana mogu njome ploviti do polovine njezine dužine. Kamo odlazi sva te voda? Oko 150 milijuna kubičnih metara vode ulijeva se u Atlantski ocean svake sekunde. Tu se također ulijeva petina slatke vode koja se ulijeva u sva svjetska mora i oceane. Sukladno tome, Amazona ima najveći sliv na Zemlji i zajedno s pritocima zauzima 40 % područja Južne Amerike. Nevjerojatno, zar ne? U porječju Amazone prostire se amazonska kišna šuma. To je najveća tropska kišna šuma na svijetu. Kad bi cijelo područje amazonske kišne šume bilo jedna država, bila bi na devetom mjestu po veličini u svijetu (odmah iza koje države?). Sloj krošnje u amazonskoj prašumi Stabla amazonske kišne šume visoka su i do 60 metara. Koliko su ova stabla posebna, govori ekspedicija iz 2009. godine koja je uključila tim znanstvenika zajedno s fotografima kako bi fotografirali jedno od najviših i najkompleksnijih stabala u kišnoj šumi. Bilo je potrebno godinu dana planiranja, tri tjedna rada u šumi te više od 84 fotoaparata i 3 kamere kako bi fotografirali ovo veličanstveno djelo prirode (cijelu priču možeš pročitati ovdje).
Biološka raznolikost amazonskog porječja i rijeke Amazone
Tisuće i tisuće vrsta biljaka i životinja žive na svim razinama stabala. Lijane i orhideje traže uporište u gornjim granama koje kriju životinje poput majmuna, ljenivaca, kolibrića, papiga ara, zadivljujuće velikih leptira i bezbrojnih šišmiša. U vodi žive kajmani koji sliče krokodilima, riječne kornjače i boto – slatkovodni dupin (da, dupina ima i u slatkim vodama!). Od kopnenih životinja ovdje žive jaguari, tapiri te razne vrste guštera. Tijekom kišne sezone jedan dio šuma biva poplavljen. Takvo poplavljeno prodručje naziva se varzea. Zbog plavljenja ribe postaju „šumski stanovnici“ i neke od njih se hrane šumskim plodovima. Krčenje amazonske prašume ostavlja posljedice na sav živi svijet diljem Zemlje o ovakav idealan suživot obilja biljnih i životinjskih vrsta narušen je čovjekovim utjecajem. Čovjek sa svojim moćnim strojevima krči šumu, što će, ako se tako nastavi, do kraja 21. stoljeća dovesti do uništenja 1/3 amazonske prašume. Kako mi možemo pomoći? Tek malom donacijom možemo pomoći sadnji novih stabala, što u konačnici može rezultirati ovakvom veličanstvenom pojavom kao što je prašuma. Više o takvoj vrsti pomoći možete pogledati ovdje. ____ * Fotografija riječnog dupina ustupljena ljubaznošću Mitiele Konrath / Ncsu.edu
|