Ukoliko želite posjetiti zanimljivo mjesto gdje je živio daleki čovjekov predak, a živite u Zagrebu, ne morate putovati do susjedne Krapinsko-zagorske županije u Hušnjakovo, ili još dalje, u svjetski poznata paleolitska nalazišta Altamira u Španjolskoj ili Lascaux u Francuskoj. Jednostavno otiđite na izlet do Medvednice.

U jugozapadnom dijelu Medvednice oko 9 km od centra Zagreba, u blizini sela Gornji Stenjevec nalazi se  špilja Veternica. U špilji je pronađeno nekoliko dobro očuvanih lubanja čovjekovog dalekog pretka - neandertalca. Budući da su u špilji pronađeni i primitivni alati i tragovi paljenja vatre, znanstvenici su zaključili da je špiljski lovac Veternicu koristio za sklonište, ali i kao boravište kroz dulje periode kada su vremenske prilike bile nepovoljne za lov.

Neandertalci su se bavili lovom i sami izrađivali alat od onoga što je pronađeno u prirodi: kamena, kostiju, drveta i kože. Kao alate, neandertalac je koristio bodeže, šiljke i strugače, koje je izrađivao od kremena (link na pojmovnik) ili ostataka kostiju ulovljenih životinja. Ovi alati služili su za obradu drveta i kože, kao sječiva za meso ili oružje pri lovu.

U slojevima stijena koje su nastale tijekom posljednjeg ledenog doba, tijekom razdoblja gornjeg pleistocena (prije 150 000 – 10 000 godina) pronađen je velik broj kostiju špiljskog medvjeda, (lat. Ursus spelaeus). Lovci su medvjeđe meso koristili za prehranu, a kožu za odjeću. U prednjem ulaznom dijelu špilje, u zidu, pronađena je kamena niša, neka vrsta primitivne police, u koju su neandertalci slagali medvjeđe lubanje.

Čeljust špiljskog medvjeda koja se i danas može vidjeti u špilji Veternica

Znanstvenici smatraju da je neandertalac na neki način štovao špiljskog medvjeda, nastojeći udobrovoljiti duh životinje i oslabiti njegovu fizičku snagu kako bi bio uspješniji u lovu na ovu veliku životinju. Ovakvo štovanje naziva se kult špiljskog medvjeda. Uz kosti špiljskog medvjeda u Veternici su pronađeni nalazi špiljskog lava,  pragoveda, jelena, nosoroga, špiljske hijene te kosti malih sisavaca, glodavaca i šišmiša.

Prema dostupnim fosilnim dokazima, znanstvenici smatraju da je špiljski medvjed ovako izgledao

Proučavajući mnoga nalazišta kostiju, mnogi znanstvenici počeli su smatrati da je neandertalac prvi čovjekov predak kod kojeg se počela razvijati duhovnost. Na to upućuju i grobovi neandertalaca koji su sahranjivani ritualno, u točno određenom položaju, na što ukazuju i tragovi određenih pogrebnih ceremonija.

Veternicu su istraživali i istaknuti hrvatski geolog i paleontolog Dragutin Gorjanović Kramberger te Mirko Malez.

_________

Fotografija čeljusti špiljskog medvjeda ustupljena je ljubaznošću Parka Prirode Medvednica