Zaviri u Globalno skladište sjemena na Svalbardu
Autor Behija Salkić 04.3.2014. ( 5189 pročitano ) Članci istog autora

Ulaz u Globalno skladište sjemena (foto: Mari Tefre)Banke sjemena su ustanove koje pohranjuju sjeme različitih vrsta biljaka kako bi ih se očuvalo u slučaju različitih prirodnih katastrofa, ratova, bolesti i sličnih događaja zbog kojih bi neko sjeme (odnosno biljka) moglo nestati. U bankama sjemena se čuvaju različite vrste sjemena, od različitih usjeva pa sve do sjemena rijetkih i ugroženih vrsta koje bi mogle izumrijeti. Jedno mjesto na svijetu također čuva sjeme i veoma je posebno, a više o njemu pročitaj u nastavku!



Trenutno na svijetu postoji oko 1400 banki sjemena raspoređenih u preko 100 država. To su ustanove koje čuvaju sjeme, najčešće svojih lokalnih vrsta biljaka, kako bi ih koristile za istraživanja ili kao svojevrsnu zalihu u slučaju nekih katastrofa. Budući da čuvaju sjeme, te banke ujedno čuvaju i raznolikost gena tih biljaka pa ih se naziva i bankama gena.

 

 Nacrt (ilustracija: Global Crop Diversity Trust)

Nacrt Globalnog skladišta sjemena na Svalbardu

 

Mnoge od tih ustanova smještene su u zemljama u razvoju, nekima prijete prirodne katastrofe i ratovi ili ih se jednostavno ne održava dobro i imaju problema s financiranjem. Zbog toga je pokrenut projekt osnivanja Globalnog skladišta sjemena na Svalbardu. Cilj ovog skladišta jest da služi kao svojevrsna ''sigurna kopija'' sjemena, u slučaju da originalna zaliha u nekoj od zemalja iz nekog razloga nestane. Dakle, radi se o jednom velikom skladištu smještenom na Svalbardu u Norveškoj u kojem se čuva zaliha sjemena različitih biljaka iz cijelog svijeta.

 

Unutrašnjost skladišta (foto: Mari Tefre) Unutrašnjost skladišta (foto: Mari Tefre) 

Unutrašnjost praznog skladišta

 

Zašto Svalbard?

Najjednostaviji odgovor jest – zato što je hladno. Naime, Svalbard je arhipelag koji se nalazi u Arktičkom oceanu i pripada Norveškoj, a samo Globalno skladište sjemena smješteno je na otoku Spitsbergenu, blizu grada Longyearbyena. Ova lokacija je izabrana zbog savršenih klimatskih i geoloških prilika koje su potrebne za pohranu sjemena. Naime, sjeme se mora održavati na niskoj temperaturi kako ne bi proklijalo, odnosno kako bi se usporilo njihovo starenje. Uz to, mjesto je lako dostupno i ima pouzdan izvor energije u blizini.

 

 Pogled na Longyearbyen (foto: Ole G. Hertzenberg)

Pogled na Longyearbyen iz aviona

 

Budući da se tamo nalazi permafrost, temperatura se nikada neće podići iznad 3.5°C, a stijena koja se nalazi oko same zgrade je pješčenjak koji je dovoljno stabilan da se unutar njega iskopa prostor za zgradu, a ujedno ima i niske razine zračenja.

Ukoliko dođe do podizanje razine mora i otapanja leda, ova zgrada će i dalje biti sigurna budući da se nalazi na 130 metara nadmorske visine i dovoljno je duboko u stijeni da neće biti ugrožena.

 

Koliko sjemena može biti tamo pohranjeno?

Zgrada je dovoljno velika da se u nju može pohraniti 4.5 milijuna uzoraka sjemena. Svaki uzorak prosječno sadrži oko 500 sjemenki što znači da se tamo ukupno može smjestiti 2.25 milijardi sjemenki.

Skladište je pušteno u pogon 26. veljače 2008. godine te se polako puni zalihama sjemena iz cijelog svijeta. Kada bude popunjeno, predstavljat će najveću kolekciju sjemena na svijetu.

 

 Police sa sjemenom (foto: Mari Tefre) Police sa sjemenom (foto: Mari Tefre)

Police unutar skladišta

 

Što i kako se pohranjuje?

Prvenstveno se pohranjuje sjeme različitih usjeva koji su važni za proizvodnju hrane i održivu poljoprivredu.

Sjeme se pohranjuje na temperaturi od -18°C, unutar zatvorenih paketića koji se zatim smještaju u kutije koje se slažu na police. Niska temperatura i ograničena količina kisika su važne kako bi se usporila metabolička aktivnost sjemenki i usporilo njihovo starenje.

 

 Kutije spremne za put prema Svalbardu (foto: I ITA)

Kutije pune sjemena i spremne za put prema Svalbardu. Svaka kutija sadrži popis s informacijama o vrstama koje se nalaze unutra te osnovnim informacijama poput imena ustanove iz koje sjeme dolazi, latinskim i narodnim imenima vrste, broju sjemenki u pojedinoj vrećici, godini sakupljanja i zemljom podrijetla

 

Koliko dugo sjeme može biti ovako pohranjeno?

To naravno ovisi o vrsti biljke. Neke mogu tako stajati 20 do 30 godina, dok neke mogu stajati i desetljećeima, ako ne i stotinama godina. Ipak, s vremenom će svo sjemenje odumrijeti. Kako bi se spriječio gubitak, sjemenje će se s vremena na vrijeme vaditi van i saditi kako bi izrasle nove biljke i sakupilo se njihovo sjeme koje će se opet pohraniti u skladište. Na taj način se originalno sjeme kroz kontinuirano čuvanje, sadnju, sakupljanje i ponovo čuvanje može čuvati unedogled.

 

 Nova pošiljka sjemena se unosi u skladište (foto: Simon Jeppson)

Nova pošiljka sjemena se unosi u skladište

 

Zanimljivosti

Surprised Jeste li znali da je čovjek tijekom povijesti koristio preko 7000 vrsta biljaka za svoju prehranu, a da se danas uzgaja njih manje od 150? Dodatno, danas samo 12 vrsta biljaka predstavlja većinu povrća na našim tanjurima. Možeš li nabrojati o kojima se radi?

Surprised U bankama sjemena diljem svijeta je danas pohranjeno oko 6.5 milijuna uzoraka sjemena, no procjenjuje se da se radi o 1 – 2 milijuna različitih vrsta.

Surprised U Globalnom skladištu sjemena na Svalbardu nitko trajno ne boravi niti radi, već suradnici donose novo sjeme i održavaju zgradu prema potrebama.

Surprised Pohranjeno sjeme je vlasništvo onih ustanova koje su ga poslale i mogu ponovo doći do njega samo ako se nešto dogodi njihovoj originalnoj zbirci sjemena.

Ocjena: 9.00 (3 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: Longyearbyen   Svalbard   sjeme  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica