Prirodni zvukovi u krajoliku izrazito su važni za funkcioniranje ekosustava. Akustični okoliš životinjama je važan za uspješno korištenje staništa. Životinjama sluh služi za komunikaciju unutar vrsta, obilježavanje teritorija i pronalaženje željenog staništa, udvaranje i parenje, brigu i zaštitu mladih, pri predaciji i izbjegavanju predatora. Pri tom treba razlikovati zvukove i buku. Buka je zvuk/zvukovi koji negativno utječe/u na okoliš te je kao takva nepoželjna u okolišu.

Pojavili su se u isto vrijeme kada i dinosauri, uspješno su ih nadživjeli, a vjerojatno nikad niste čuli za njih. Oni su kokolitoforidi, majušne alge s velikom i važnom ulogom na Zemlji.

Prema podacima UN-a na Zemlji već sada postoji nedostatak pitke vode. Nažalost, svake godine imamo je sve manje i manje, zbog porasta potrošnje vode uzrokovanog porastom broja stanovnika na Zemlji, ali i zbog toga što se voda sve više onečišćuje. Tako, na primjer, samo 10% od ukupne prijašnje količine vode iz rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora; potpuno je presušilo jedno od najvećih jezera na svijetu - Aralsko jezero; 53 % voda u Europi je onečišćeno, dok je čak oko 500 velikih svjetskih rijeka zagađeno. Iako se podaci čine prilično poražavajući, i ti možeš učiniti nešto za spas onoga najvrjednijeg što imamo – čiste vode!

Morska prostranstva kriju u sebi mnoge tajne, mnoštvo još neotkrivenih biljnih i životinjskih vrsta, te procesa koji se u njemu odvijaju. Voda pokriva 71% Zemljine površine, od čega se 97% odnosi na morsku vodu, a preostalih 3% čini slatka voda. Iako za sada mnogo toga vezano za more ostaje zavijeno velom tajne, ono što zasigurno znamo je činjenica da je more ključ života na Zemlji. Bez morskih prostranstava ne bi bilo moguće održavanje života. U ovom članku ćemo se osvrnuti na zagađivala koja ugrožavaju morski sustav i procese koji se u njemu odvijaju, a to su prvenstveno nafta, plastični otpad, otpadne vode, toksični otpad te radioaktivni otpad.

Veliki gradovi, industrija, poljoprivreda, samo su neki od uzroka onečišćenja tla. Najveći zagađivač je poljoprivreda uz koju se veže upotreba pesticida i gnojiva. Pesticidi su tvari koje služe za suzbijanje ili uništavanje raznih vrsta nametnika: kukaca, korova, ptica, glodavaca itd. (razmisli - jesu li to doista samo nametnici?)

Subota je, napokon se i ti imaš pravo malo opustiti i zaboraviti na činjenicu da brzo dolazi ponedjeljak, a s njim i gomila obveza, zadaća, ispita, ranih ustajanja, dosadnih pravila... Danas je tvoj dan i radit ćeš što god poželiš! Ustaneš iz kreveta, dobro se protegneš uz zvuk čistog zadovoljstva i izađeš iz sobe. Na tvoje veliko oduševljenje, shvatiš da si sama/sam i da te nema čije „nemoj ovo“, „zašto si ono“, „onako nije dobro“ trgnuti iz prekrasnog sna samostalne vladavine svojim životom.

Granje, vrtni otpad, lišće, ostaci od usjeva, komadići drveta, kora, piljevina - materijali koji izgledaju kao da nikome ne trebaju mogu se ustvari upotrijebiti za proizvodnju komposta, topline, električne energije ili goriva i nazivamo ih biomasom. Pod energijom biomase ustvari se misli na energiju koja se u pravilu oslobađa paljenjem (oksidacijom) raznih organskih (prirodnih) materijala nastalih rastom biljaka i životinja.

Svima nam je poznato da iz vulkana izlaze vruća lava, para i plinovi. Svi su čuli i za gejzire (ponajviše za one s Islanda i NP Yelllowstone u SAD-u), a ni izvori vruće vode nisu tako rijetki – dovoljno je otići do Hrvatskog zagorja u neke od toplica. Upravo se u tim oblicima (vulkani, gejziri i izvori vruće vode) geotermalna energija najčešće pojavljuje u prirodi.

U 21. stoljeću kada je korištenje električne energije svakim danom sve skuplje (a način na koji je dobivamo nije ekološki najprihvatljiviji) trebamo se više okretati obnovljivim izvorima energije. Jedan od njih je i solarna ili sunčeva energija, ujedno i primarni obnovljivi izvor energije. Naime, gotovo svi sekundarni obnovljivi izvori energije na Zemlji - vjetar, energija valova i biomasa proizlaze iz solarne energije.

Tehnologija se razvija iz dana u dan. U dućane stižu tehnološki sve napredniji elektronički uređaji. I dok kupujete novi mobitel, koji vam možda niti ne treba, ali je manji, s većom memorijom, ima bolju kameru i mnoštvo novih dodataka koje vaš „stari" mobitel nema, ne razmišljate previše o tome što ćete napraviti s vašim „starim" mobitelom i gdje će on zapravo završiti. Vjerovali ili ne, većina takvog otpada završi na odlagalištu električnog otpada u Gani, Nigeriji, Pakistanu, Indiji...