Istočno od otoka Lastova prostire se perla otoka, otočića i hridi koji ovaj akvatorij čine posebnim i jedinstvenim. Svaki otočić poseban je na sebi svojstven način, a podmorski pejzaži su priča za sebe. Najistočniji otok lastovskog arhipelaga, Glavat, koji pripada otočnoj skupini Vrhovnjaka, prepoznatljiv je iz daljine po velebnoj svjetioničarskoj zgradi koja je na njemu izgrađena. Kameno zdanje Glavatu je dalo posebnu osobnost i privlačnost.
Bez obzira iz kojeg se smjera plovi prema Glavatu, otočić promatran iz daljine ostavlja dojam neobičnog kamenog broda usidrenog na pučini. Glavat je prava personifikacija tipičnog jadranskog otočića sa svjetionikom. Zar je slučajnost što se režiseri filmova i glazbenih spotova, kada im zatreba kadar svjetionika, po pravilu odluče upravo za Glavat? Udaljen devet nautičkih milja od otoka Lastova, dvanaest nautičkih milja od Korčule i osam nautičkih milja od Mljeta, Glavat samuje prepušten na milost i nemilost pučini koja ga okružuje. Redovite brodske linije prolaze daleko od otoka, koji leži na granici između otvorenog i dubokog mora na jugozapadu i plićeg prostora dinarskih kanala na sjeveroistoku. Svjetionik je na otočiću izgrađen zbog mnoštva hridi, grebena i opasnih pličina koje se pružaju zapadno od njega, u smjeru Lastova. Sa svoja 22 metra nadmorske visine Glavat je i bez svjetionika bio najviši u ovoj otočnoj skupini. Svjetlo na nadmorskoj visini od 45 metara noću dominira ovim arhipelagom. Pomorski svjetionik Glavat spada među najveće objekte ove vrste na istočnom dijelu Jadrana. Generacije svjetioničarskih obitelji su se izmjenjivale i ovdje provodile dulji ili kraći period svog života. Glavat je karakterističan po nešto većim padalinama u usporedbi s ostalim pučinskim otocima ovog dijela Jadrana. Zahvaljujući tome na otoku uspijeva škrta grmolika vegetacija, u blizini koje se gnijezde kolonije galebova i ronaca.  
Veliki ronac (lijevo) i galeb (desno) Morsko dno sa sjeverne strane otočića blago ponire do prvog podmorskog praga. Obraslo je raznolikim morskim cvjetnicama, i ispresijecano dugim i uskim kamenim procjepima. Nešto dalje od obale dno ponire strmije, a morska flora i fauna su još osebujnije. Na ovome području uvijek se može susresti hitru kirnju, a lijepi primjerci kavale u ranu zoru se skrivaju u posidoniji. S južne strane otoka rubovi plitkog priobalnog podmorja strmo poniru pedesetak metara daleko od obale. Na pojedinim mjestima podmorske litice završavaju na dubinama i do stotinjak metara. Strmi podmorski zidovi kriju mnoštvo usječenih koridora po kojima se skrivaju nebrojene ušate i fratri, te nešto dublje šargi. Na većim dubinama castvo je kavale i ugora, a još dublje su naselja dubinskih kirnji. Sa zapadne strane otočića u podmorju su rijetke kamene gomile oko kojih se zadržavaju ušate, gire i bukve. Morske struje su na ovoj poziciji snažne, a često se prema ovoj poziciji zalijeću palamide i gof, a ni lica nije rijetkost. 

Kavale (lijevo) i bukve (desno)
I o Glavatu se pričaju priče i legende. Najstarija je ona vezana za nastanak otoka. Prema toj legendi Glavat je nastao zahvaljujući bogovima s Olimpa. Raspravljajući se na Olimpu koji je otok najljepši, Lastovo, Mljet ili Korčula, Posejdon posla svoga pobočnika da isto ocijeni na licu mjesta. Izronivši na poziciji današnjeg Glavata, Posejdonov emisar je danima promatrao, divio se i nikako se nije mogao odlučiti. Stvoritelj ga je zbog njegove neodlučnosti pretvorio u maleni otočić Glavat.
_____________________ Naslovna fotografija ustupljena je ljubaznošću autora Mire Andrića
|