Koraljne grebene često nazivaju „kišnim šumama“ oceana zato što čine jedan od najraznolikijih ekosustava na svijetu. Iako čine samo 0,1 % ukupne površine oceana, na koraljnim grebenima živi čak 25 % svih morskih vrsta. Grebeni predstavljaju složene podvodne strukture u moru koje su sastavljene od kolonija sitnih organizama, koraljnih polipa.

Polipi koralja nalikuju morskim vlasuljama, ali na površinu tijela luče vanjski kostur od kalcijevog karbonata (vapnenca) koji onda izgrađuje koraljni greben. Koraljni grebeni se uglavnom nalaze u plitkim, toplim, prozirnim, osunčanim i hranom siromašnim vodama tropskih mora, iako se manji grebeni mogu naći i u dubljim i hladnijim morima.

Način stvaranja koraljnih grebena i otoka opisao je još Charles Darwin davne 1842. godine. Darwin smatra da grebeni nastaju rastom kolonija koralja u plitkim obalnim dijelovima toplih mora, a da se koraljni otoci  stvaraju na starim ugaslim vulkanima, što je prikazano animacijom na ovom linku. Za stvaranje koraljnih grebena i otoka potrebni su deseci tisuća ili čak milijuni godina. Najveći koraljni greben na svijetu koji se stvorio oko plitkog obalnog dijela kontinenta nalazi se uz istočnu obalu Australije, uglavnom je nepromijenjen zadnjih 6000 godina, a proteže se dužinom od 2 000 km.

Koralji koji formiraju grebene žive isključivo u plitkoj vodi do 50 m zato što žive u simbiozi s algama (zooksantelama), a algama je potrebno Sunčevo svjetlo za fotosintezu. Alge fotosintezom osiguravaju tvari potrebne za prehranu koralja. Ronjenje u području koraljnih grebena izuzetno je iskustvo, a možda i sami poželite zaroniti nakon što pogledate ovaj film.

Zooksantele u polipu koralja

Važnu ulogu u zajednici koraljnih grebena imaju i valovi, te neke vrste riba (kao npr. riba papiga), ježinaca, zvjezdača i spužava koji razgrađuju vapnenački skelet koralja i stvaraju pješčani sediment oko grebena. Najpoznatija riba koraljnih grebena, proslavljena crtanim filmom „Potraga za Nemom“, je riba klaun, odnosno Nemo. Postoji 30-ak vrsta ovih riba, a njihova osnovna karakteristika je da žive u simbiontskom i takozvanom mutualističkom (obostrano korisnom) odnosu s vlasuljama. Vjerojatno se sjećate da je Nemova kuća unutar vlasulje. Vlasulja pruža zaklon ribi klaunu od napadača i opskrbljuje ga ostacima hrane od svojih obroka, dok istovremeno  riba klaun odbija napadače od vlasulje, čisti je od nametnika te poboljšava strujanje vode među lovkama svojim plivanjem. Vlasulja također predstavlja odlično mjesto gniježđenja. Sigurno ste se pitali, kako to da Nema ne zapeku dodiri lovki vlasulja? To je stoga što su ribe klauni među rijetkim vrstama koje su otporne na otrove iz žarnica vlasulje, a štite se i posebnim zaštitnim slojem oko tijela. 

Riba klaun, inspiracija za megapopularni crtić "Potraga za Nemom"

Osim Nema, mnoge izuzetno živopisne vrste riba žive na koraljnom grebenu, živopisna su im imena , npr mandarinski mišić , dvobojna papiga , morski kunić i riba leptir.

Jednako šareni i privlačni su i beskralješnjaci koraljnih grebena, pogledajte račića, paunasta ustonožca i malu plavotočkastu hobotnicu.

Na koraljnom grebenu izuzetno su važne alge koje na njemu rastu i učvršćuju njegovu strukturu. Tisuće vrsta koralja na grebenu stvaraju neobične strukture nalik naborima, rogovima, glavicama kupusa ili neobičnim stupovima i stolovima.

Darwin je opisao i neobičan paradoks vezan uz koraljne grebene. Naime, koraljni grebeni predstavljaju izuzetno raznoliku i bogatu zajednicu u tropskim morima koja su inače veoma siromašna hranjivim tvarima. Uzrok nedostatka hranjivih tvari je izostanak miješanja dubljih voda bogatih hranjivim tvarima s površinskim slojem, te siromaštvo fitoplanktonom koji je glavni proizvođač hranjivih tvari u površinskim vodama.

Koraljni su grebeni jedna od biološki najraznolikijih staništa na Zemlji

Bioraznolikost koraljnih grebena je rezultat sposobnosti složenih zajednica grebena da recikliraju hranjive tvari te stvaranja složenih simbiontskih odnosa između različitih organizama te zajednice. Tako npr. već spomenute alge zooksantele osiguravaju koraljima 90 % potreba za hranom, a koralji istovremeno pružaju zaklon zooksantelama i osiguravaju CO₂ potreban za fotosintezu. Koralji također imaju sposobnost upijanja nekih tvari direktno iz vode, npr. nitrata i fosfata.

Većina koraljnih grebena nalazi se u Tihom i Indijskom oceanu, a vrlo malo grebena nalazi se u Atlantskom oceanu, na području Meksičkog zaljeva.

U Jadranskom moru također postoje zajednice koralja koje najčešće nastaju na dubinama do 50 m, a posebno su bogate u podmorju zaštićenih područja Nacionalnog parka Mljet i Parka prirode Telašćica. Prekrasno podmorje Nacionalnog parka Mljet možeš pogledati ovdje.

I Jadran se može pohvaliti prelijepim koraljima - crveni koralj naša je najpoznatija vrsta

Kod nas je najpoznatija vrsta crveni koralj koji se može naći na dubinama do 200 m, a još od vremena Egipćana, a potom i Grka i Rimljana, koristio se za ukrašavanje keramike i izradu nakita. Po grčkoj legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more. Morske alge, prekrivene krvlju iz Meduzine glave, okamenile su se i postale koralji.

U vrijeme srednjeg vijeka komadić koralja se nosio kao amajlija protiv uroka, a njegov prah se dodavao hrani kao zaštita od epidemija. Pravi crveni koralj uslijed povišene temperature i zagrijavanjem pobijeli pa su majke nekad stavljale djeci narukvice od crvenih koralja kako bi odmah primijetile povišenje temperature. U današnje vrijeme crveni koralj je vrsta ugrožena pretjeranim iskorištavanjem, a u Hrvatskoj je zakonom zaštićena.