« 1 2 (3) 4 »
Najraniji oblici života – početak biološke evolucije
Barbara Milutinović Objavljeno 28.5.2012. ( 17721 pročitano )

Protostanica (Izvor: Janet Iwasa, Exploringorigins.org)

Gotovo sva živa bića na ovom planetu izgrađena su od stanica. Već smo naučili da postoje jednostanični oblici kao što su bakterije, većina algi, amebe, papučice ili kvasac, te višestanični oblici gdje pripada gotovo cijeli živi svijet kojeg vidimo golim okom. Svaki je čovjek, na primjer, izgrađen od oko 70 bilijuna stanica.

Kako je nastala ta, očito vrlo uspješna, evolucijska jedinica - stanica i što je bilo prije nje?

Ocjena: 9.00 (1 glas) - Ocijeni vijest - Više... | Nema komentara
Modrozelene bakterije – dobrodošao kisik!
Barbara Milutinović Objavljeno 27.5.2012. ( 11189 pročitano )

Uvjeti na Zemlji nakon njezina formiranja (Izvor: S dopuštenjem Dona Dixona / Cosmographica.com)

Prvi (mikro) organizmi osjećali su se baš lijepo u praatmosferi Zemlje. Bilo je toplo, hrane (organske tvari) je bilo u izobilju, a kisika zapravo veoma malo (prisjetimo se, prvi organizmi nastali su u uvjetima bez kisika i on je za većinu živih organizama u početku bio otrovan!).

Rekli bi, raj na Zemlji.



Ocjena: 10.00 (1 glas) - Ocijeni vijest - Više... | Nema komentara
Nastanak eukariotske stanice ili pojedi me nježno
Barbara Milutinović Objavljeno 26.5.2012. ( 8492 pročitano )

Pac Man (Izvor: Wikimedia Commons)

Sve stanice od kojih je izgrađeno naše tijelo su eukariotskog tipa. Međutim, ne samo naše tijelo, taj tip stanice zapravo je građevni element svih životinja i biljaka koje poznajemo. Po mnogočemu se one razlikuju od prokariotskih stanica koje su karakteristične za bakterije i arhebakterije. O njima pročitajte u detalje u kategoriji „Živi svijet“, a ovdje ćemo se više pozabaviti nastankom same eukariotske stanice.


Ocjena: 10.00 (1 glas) - Ocijeni vijest - Više... | Nema komentara
Nastanak eukariotske stanice - zašto?
Barbara Milutinović Objavljeno 26.5.2012. ( 7010 pročitano )

Raznolikost eukariota (Izvor: Wikimedia Commons)

Nastanak eukariotske stanice bio je od izuzetne važnosti za razvoj biljaka i životinja koje poznajemo, uključujući i čovjeka. Kažemo od izuzetne važnosti iz jednostavnog razloga što su sve biljke i životinje koje nas danas okružuju izgrađene od upravo ovog tipa stanica. Međutim, davno u Zemljinoj prošlosti eukariotskih stanica nije bilo.

Zašto je baš ovakav tip stanice tada nastao i zašto je toliko karakterističan za sav živi svijet kojeg možemo vidjeti golim okom?

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest - Više... | Nema komentara
Jednom nakon stanice - kambrijska eksplozija života
Barbara Milutinović Objavljeno 25.5.2012. ( 5249 pročitano )

Isječak života kambrijske faune (Izvor: S dopuštenjem D. W. Millera, Dwmiller.net)

Period kambrija (prije otprilike 550 milijuna godina) je bio izuzetno važan period za evoluciju života. Do tog razdoblja, život na našem planetu postojao je samo u formi jednostavnih, jednostaničnih oblika. Životni oblici koji dominiraju Zemljom do tog perioda su najvećim dijelom modrozelene bakterije, a nešto kasnije i najrazličitiji protisti (jednostanični eukariotski oblici) koji žive samostalno ili se udružuju u kolonije. Period kambrija  karakteriziran je pravom explozijom života...

Ocjena: 10.00 (1 glas) - Ocijeni vijest - Više... | Nema komentara
Biljke osvajaju kopno
Inga Patarčić Objavljeno 24.5.2012. ( 14052 pročitano )

Flora devona (Izvor: Wikimedia Commons)

Zamislite svijet bez šuma, livada, cvijeća i životinja.

Sve oko nas bilo bi pusto, kameno. Tako je i Zemlja izgledala do prije 450 milijuna godina (ordovicij), kada je život postojao samo u vodi. Biljke su prve naselile kopno, a tek su iza njih to napravile i prve životinje. No, nije sasvim jednostavno iz vodenog organizma postati kopneni ili obratno.Pogledajmo što su sve biljke morale napraviti kako bi izašle na kopno.

Ocjena: 9.00 (3 glasova) - Ocijeni vijest - Više... | Nema komentara
Dosadni lišajevi?
Hrvoje Malić Objavljeno 24.5.2012. ( 8184 pročitano )

Izvor: FreeDigitalPhotos.net

Već samim klikom na ovaj članak, prekoračiti ćete najveću predrasudu koja prati lišajeve – da su lišajevi iznimno dosadni. Lavovi, gušteri, kitovi, to su većini ljudi zanimljive i proučavanja vrijedne životinje s kojima dijelimo mnoge osobine, anatomske pa čak i karakterne. Ali, tko za lišaj može reći da ima karakter? I kakve to veze ima sa evolucijom?

Ocjena: 9.00 (3 glasova) - Ocijeni vijest - Više... | Nema komentara
Evolucija riba – evolucija prvih kralježnjaka!
Barbara Milutinović Objavljeno 23.5.2012. ( 6884 pročitano )

Zlatna ribica (Izvor: Wikimedia Commons)

Nakon kambrijske eksplozije života prije otprilike 550 milijuna godina, pojavljuje se mnoštvo različitih oblika životinja, pa i rani kralježnjaci. Ribe su prvi kralježnjaci koji su se pojavili na Zemlji i kada govorimo o njihovoj evoluciji, govorimo zapravo o evoluciji prvih kralježnjaka. Zamislite, prvi kralježnjaci!



Ocjena: 9.00 (2 glasova) - Ocijeni vijest - Više... | Nema komentara
Evolucija riba – razvoj čeljusti
Barbara Milutinović Objavljeno 23.5.2012. ( 5973 pročitano )

Porolepis - jedan od najranijih predatora ranog devona (D. W. Miller)Prve ribe koje su se pojavile u moru ordovicija bile male, oklopne, beščeljusne ribe (Ostracodermi). Nisu, dakle, imale čeljust koja je tako uobičajena karakteristika današnjih riba (a i ostalih kralježnjaka). Te su ribe većim dijelom izumrle, a njihovi jedini živući predstavnici su paklare i sljepulje. Zašto beščeljusne ribe danas nisu podjednako zastupljene kao one sa čeljustima? 

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest - Više... | Nema komentara
Vodozemci u pohodu na kopno
Barbara Milutinović Objavljeno 22.5.2012. ( 7899 pročitano )

Osvajanje kopna (Izvor: Wikimedia Commons, Pavel Riha)

Kako su nastali prvi kopneni kralježnjaci?

Stvar je jednostavna. Jedna skupina riba stekla je određena svojstva koja su joj omogućila da živi iznad vode, da se uspješno hrani i razmnožava, i da se uopće kreće po tlu (koliko toliko elegantno, ipak je to u početku bila „riba koja hoda“). Dobro, možda je prilagodba za prelazak na kopno ipak bila nešto kompliciranija, ali je u svakom slučaju zanimljiva. Pogledajmo u nastavku što je to nagnalo tadašnje ribe da se upute u pustolovinu osvajanja posve nepoznatog terena – kopna.

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest - Više... | Nema komentara
« 1 2 (3) 4 »


Tražilica